Često je vjerovanje o povezanosti inflacije i smanjenja kupovne moći u kojem se otprilike za iznos inflacije smanjuje kupovna moć građana. No to nije slučaj jer inflacija ne djeluje jednako na sve građane zbog njihovih prihoda i imovine, strukture njihove potrošnje životnih okolnosti, a i metode određivanja inflacije i kupovne moći su drugačije.

Inflacija je društvena pojava rasta cijena roba, usluga i imovine u nekom razdoblju odnosno pojava smanjenja vrijednosti novca. Stopa inflacija je pokazatelj promjene društvenih odnosa, a ne kako se tvrdi ekonomski pokazatelj.
Poznato je da se prije, za vrijeme i poslije inflacije neki bogate, a neki siromaše, znači mijenjaju se društveni odnosi.

Stopa inflacije je pokazatelj-simptom često više vrsta bolesti društvenih procesa koji su uzrokom inflacije. Za razliku od pokazatelja-društvene bolesti.

1 Uzroci inflacije u teoriji
a) Inflacija uzrokovana povećanjem ili smanjenjem potražnje (zbog preferencija kupaca, mode, zdravlja, neizvjesnosti, smanjenje broja građana, iseljavanje, stopa smrtnosti i bolesti, struktura zaposlenih,…

b) Inflacija uzrokovana smanjenjem ponude roba i usluga: viša sila ( rat, epidemije, požari, potresi,…) monopoli i karteli, ,…

c) Inflacija uzrokovana porastom troškova proizvodnje rast plaća, nedostatak radnika, rast cijena uvoznih i domaćih sirovina, veći porezi, skuplji novac,…

Prva i treća grupa uzroka su pretežito pod utjecajem „tržišta” (naravno uvjetno rečeno).

d) Inflacija uzrokovana javnim politikama, neznanjem i nemoći vlasti: regulativne zabrane/stimulacije, regulacija uvoza i izvoza, ”politički pritisci aktera u državi”, „politički pritisci drugih država”, koruptivna i kriminalna djelovanja.

2 Uzroci inflacije u državi
Inflacija u RH 2022. je specifična jer na nju utječe velik broj uzroka s znatnim utjecajima na smanjenje blagostanja građana.
– upravljački i organizacijski zaostao javni sektor povećava troškove poduzetnicima i građanima,
– „štampanje novca u državi” i zaduživanja države – visok dug i kamate, veličina deficita proračuna
– rast domaćih troškova poduzetnika zbog previsokih poreza,
– manjak radne snage zbog iseljavanja, useljavanje imigranata,
– rasta cijena uvoznog supstrata koji se desio:
** zbog masovnog „štampanja novca eura i dolara”,
** zbog rasta cijena energenata, hrane i drugih
** zbog političkih djelovanja moćnih država.

Na visinu inflacije u 2022. pretežito je utjecala i utječe vlada zbog loših javnih politika i zakona koji nisu sukladni procesima konkurentnosti. Tu su i:
• porezi, para porezi i naknade za javne usluge, prebacivanja troškova i rada na građane
• povećanje javne kupovine
• nametanje standarda kvalitete proizvoda i usluga, uvjeta stanovanja, standarda automobila.
• povećanje novca u opticaju,
• zadržavanje tečaja domaće valute spram stranih valuta unatoč značajnom rastu domaćih cijena,
• visoki regulativni troškovi pokretanja i održanja proizvodnje,
• korupcije koja ima dva utjecaja, podiže cijene robe koje kupuje država, a zatim se javlja potražnja,
• kriminal,
• niske mirovine,
• neplaćanje državnim vjerovnicima,
• domaći utjecaj lošeg upravljanja i organizacija sustava i poduzeća za energiju i resurse,
• troškovi koje pravosuđe izaziva poduzetnicima i građanima, a koje nije evidentirano.

Visoke cijene roba i usluga su većim dijelom proizvod loših i izostavljenih ciljeva i sredstava javnih politika i loše regulacije, ne činjenja vlasti, što umanjuje konkurentnost privrede i obujam i kvalitetu javnih usluga.
Poseban problem su dokumenti vlade tkz. strategije koji to zapravo nisu. Zbog toga dolazi do velike nesukladnosti pravila regulacije sa trendovima u globalnom okruženju te do velikih gubitaka resursa i smanjenja konkurentnosti institucija javnog sektora.
Niska konkurentnost javnog sektora (preveliki troškovi, niska kvaliteta i učinkovitost) smanjuju konkurentnost privrede i blagostanje građana. To odmiče našu državu od država s blagostanjem prema razini siromašnih država.

Tržišni uzroci inflacije zbog inozemnih utjecaja se odvijaju prvenstveno kroz više kamate banaka, cijene energenata, repromaterijala, hrane,…
Mijenja se i struktura potrošnje građana i to prema obrascima koje propagandom i obmanjivanjem nameću jaki inozemni konkurenti iz različitih industrija.

Tržišni uzroci inflacije s domaćeg tržišta djeluju putem povećane potrošnje zbog turista koji imaju veću platežnu moć od građana, (svako ljeto svjedočimo znatnom povećanju cijena u maloprodaji hrane i potrepština pogotovo na Jadranu), nedostatak tražitelja zaposlenja (propust javne politike), iseljavanje građana (propust javne politike), poduzetnika koji putem viših cijena na domaćem tržištu pokušavaju nadoknaditi manju dobit ili gubitak na inozemnim tržištima, općenito mali obujam proizvodnje, usitnjenosti poduzetnika, mala kupovna moć dijela građana posebice velikog dijela umirovljenika.

3 Neistine o uzrocima i razlozima inflacije
Rast cijena energije, rast cijena zbog nedostatka roba koje uvozimo ima djelomično i to manjeg utjecaja na inflaciju i pad kupovne moći građana. A optuživanje „lanaca opskrbe” je tužno jer takvo nešto ne postoji.
Rast tih cijena, odnosno prisila da se te robe nabavljaju uvozom zbog dosadašnjeg lošeg djelovanja Vlade očigledna je. Vlada je:
– nedovoljno radila na hidro energetskom potencijalu i sunčevoj energiji,
– nedovoljno radila na energetskoj zaštiti objekata,
– propustila dugoročne ugovore s proizvođačima nafte i plina, i to i za nabavu i za godišnju količinu crpljenja resursa te njihov plasman na domaće tržište,
– loše poticala poljoprivredu i stočarstvo, ribarstvo
– nedovoljno radila na uspostavi poduzetničke infrastrukture za poljoprivredu, stočarstvo i ribarstvo
– kasnila u restrukturiranju uslužnog dijela javnog sektora, da bi se što bi više novaca na raspolaganju ostavilo poduzetnicima i građanima,
– ostavila upravljački i organizacijski zaostalu središnju i lokalnu javnu upravu,
– ostavila nedovoljno konkurentna javna i komunalna poduzeća.

Zaključak
Inflacija je sredstvo prisilnog seljenja dijela imovine, razmjenjujući vrijednosti novčane i druge imovine od pasivnih i nesnalažljivih do onih koji planiraju inflaciju te onih koji je koriste u svoju korist. Ona smanjuje vrijednost valute na koju inflacija djeluje, smanjuje kupovnu moć većeg dijela građana i poduzetnika.
Ona seli imovinu u državi s jednih na druge, ali i između država.
Pokazatelj visine inflacije ovisi o metodi izbora varijabli, određivanju njihova učešća te izostavljanju potrebnih varijabli.
Ona nije posljedica stvarnog tržišta jer dinamika konkurentnost smanjuje cijene. Vrlo često takozvanje tržišni uzroci inflacije su tek proizvod lošeg upravljanja državom.
Ona je posljedica lošeg djelovanja države, inozemnih pritisaka na državu i izvanrednih okolnosti.

Dokazi dugotrajnog trenda siromašenja većine građana su: iznosi mirovina i socijalnih primanja građana, plaća, kupovne moći, dug države, dug poduzeća, dug građana, ovrhe u toku, izdvajanja za zdravstvo, izdvajanja za obrazovanje, prodaja imovina građana i države.
Prvi proces degradacije blagostanja građana je smanjenje kvalitete javnih usluga: mirovina, zdravstva i obrazovanja što se je dogodilo.
Drugi proces je zadržavanje i povećanje velikog raspona medijalnih neto plaća spram razvijenih država.
Slijedi smanjivanje kupovne moći građana (analiza potrošačke košarice), a što je vidljivo i u odnosu medijalne neto plaće i dostojanstvenog dohotka građana te broja građana koji imaju dohodak odnosno broja koji su porezni obveznici.

U toku je i slijedi velik pad osobnog i javnog standarda i bogatstva većine građana. Siromaštvo je u jačanju s tendencijom da ostane dugo. Financijski i imovinski oporavak nakon ove inflacije za dio građana neće biti moguć.

Uzroci i razlozi znatnog smanjenja kupovne moći i imovine većine građana su: pogrešno upravljanje državom, loše javne politike i zakoni iz proteklih tridesetak godina, nečinjenje, korupcija, a ne covid, rat u Ukrajini.
Rast energetskih i drugih troškova roba i usluga iz inozemstva malo utječe na inflaciju.
Naime velika stopa poreza i paraporeza na benzin kod cijene od 1,5 euro i 2 eura ne djeluje jednako.
Kada je cijena 2 eura stopa poreza povećava troškove za građane i za poduzetnike koji nisu u sustavu PDV-.a za oko 33%.

Nedovoljno promijenjeni i pogrešno oblikovan javni sektor uzrokuje velike i nepotrebne troškove poduzetnicima i građanima što u malim državama ima poguban utjecaj na cijene roba i usluga u vidu povećanja te da dohodke građana koji se smanjuju.