Smanjenje organizacijskih jedinica (oj) vršne razine
Prijedlog „prve reorganizacije”1 iz srpnja 2021. je nedostatan. Primarni kriterij smanjenja broja vršnih oj je bio „sličnost upravnih i stručnih procesa.
Slijedeće „reorganizacije” moraju poboljšavati procese grada i to prema određenim strateškim svrhama i ciljevima te sredstvima da bi ostvarile značajna poboljšanja.
Za obrazlaganja „prve reorganizacije” javnosti objasnite njenu svrhu – smanjenje nepotrebnih troškova upravljanja tj. ukidanje nepotrebnih radnih uloga. Ovo sredstvo je važno jer smanjuje rasipanje novca, oslikava vrednote nove uprave, smanjuje vjerojatnost korupcije,…. No, malo će djelovati na povećanje kvalitete i učinkovitosti procesa.
Najavite da će biti još nekoliko reorganizacijskih zahvata do kraja prvog mandata jer će bez toga razvoj grada biti minimalan.
Za riješiti – organizacijske teškoće
1 Makro organizacija grada Zagreba je nakon prijedloga iz srpnja 2021. i dalje previše segmentirana.
Uz to nedostaju kvalitetni procesi, primjerice upravljanja znanjem koji bi mogao smanjiti troškove rada visoke stručne sprema za tridesetak postotaka najmanje i znatno povećati kvalitetu i učinkovitost upravljača.
2 Mezo i mikro organizacija grada su loše i to počevši od loših naziva oj do lošeg korištenja radnog vremena i niskih standarda kvalitete javnih usluga. Tu su i teškoće nepotrebnih oj i nepotrebnih razina organizacijskih jedinica. Posebno loše je riješeno upravljanje gradom i proces računovodstva i financija. Indicira na dvostruk i višestruk rad, nepotrebni broj rukovoditelja, pogrešno određene hijerarhijske razine oj i loš sustav plaća,… ukupno na znatno prevelike troškove rada za isporučene javne usluge.
3 Nejasne su granice oj grada što uzrokuje nepotrebno velike troškove rada.
4 Nejasne su granica grada i njegovih pravnih organizacija, od zavoda do poduzeća što uzrokuje nepotrebne velike troškove rada.
5 Procesi grada nisu oblikovani prema vrstama rada: javne politike, javne usluge i pomoćni procesi.
Posljedice toga su: nedovoljno znanja, niska kvaliteta procesa, rada i učinkovitosti, loše održavanje imovine i problematična solventnost i likvidnost obzirom na potrebe razvoja, usporen razvoj.
Za riješiti – teškoće strategije i njen loš utjecaj na organizaciju2
Strategija Zagreba je važila do 2020.
Za buduće neposredno razdoblje strategija ne postoji.
Prošla strategija je bila loše kvalitete: priča o prošlosti, a ne o budućnosti, neodređena je s nedovoljno ciljeva i nedovoljno sredstava, a važni dijelovi su ispunjeni pogrešnim temama.
Sadržaj i forma strategije nisu funkcionalni za upravljanje!
Nedostaju svrhe, načela, ciljevi i sredstva za znatno povećanje blagostanja.
Metoda za izradu javnih politika nije formalizirana?
Željeni modeli strategije, upravljanja i organizacije grada3
Ta tri modela moraju biti sukladna.
Grad Zagreb ima mogućnosti razvoja:
* malen i spor razvoj,
* veći i brži razvoj,
* sustizanje visokorazvijenih gradova u relativno kratkom razdoblju.
Svaka od tih mogućnosti razvoja grada zahtijeva drugačiju makro, mezo i mikro organizaciju.
Razlike učinka tih mogućnosti (tri brzine i tri dosega ) razvoja grada iznose najmanje više stotina milijuna kuna gradskog proračuna svake godine (manje prihoda i veći troškovi). Učinak spomenutih mogućnosti na građane je znatno različit.
Zaostalost i pogrešnost organizacije grada Zagreba zahtijeva velik broj poboljšanja pa je potrebno kreirati za to odgovarajući upravljački proces gradonačelnika.
________________________________________
1 Makro organizacija = gradonačelnik, zamjenici + slijedeće razine rukovođenja koje predlažu i provode javne politike.
Mezo organizacija = sve ostale organizacijske jedinice.
Mikro organizacija = uloge zaposlenika.
2 Greške su navedene da bi se izbjegle u budućnosti.
3 Do nove vlasti su deklarativni opisi „želja” grada bili veliki. Suprotno tome u praksu su ugrađivani destruktivni procesi, a izbjegavalo se i kasnilo ugrađivati u procese ono što je trebalo povećavati konkurentnost i kvalitetu javne usluge, osim nešto automatizacije uredskog poslovanja.