Siromašenje građana države prema razini siromaštva građana siromašnih država Afrike /2
Sredstva siromašenja građana1
1 Direktna sredstva siromašenja građana
* Porezi: preveliki, prekobrojni, subjekti na koje se direktno ne odnose
* Para porezi: preveliki, prekobrojni, prisilni (po zakonu obavezna plaćanja za organizacije, HGK, stručne komore,…)
* Plaćanje usluga državnim institucijama i djelatnostima (prevelike sudske naknade, plaćanje naknade unaprijed umjesto na kraju spora, trošak parnice po broju rasprava umjesto po vrsti rasprava, naknade i takse institucijama,…
* Plaćanja nepotrebnih dokumenta: energetski certifikat, načelno dokumenti koje jedna državna institucija zahtijeva od druge putem građana koji nepotrebno troše vrijeme i novac.
* Nepotrebne zamjene uređaja: bojleri, razdjelnici za grijanje ,…
* Prisiljavanje kupovanja usluga građana od privatnih institucija: posjedovanje računa u bankama koji se plaćaju, plaćanje poreza na osobna vozila putem stanica za tehnički pregled koji naplaćuju uslugu prijema i naplate tog poreza od građana,…
* Prisiljavanje čestog kupovanja: prečesti tehnički pregledi za automobile u garantnom roku i do 10 godina starosti, nesmislena kratka razdoblje važenja dokumenata, domovnice, rodnog lista, osobne karte….
* Određivanje cijene usluga kao obavezne, a ne maksimalne, a uz to prevelike – odvjetnici, geometri, javni bilježnici
* Određivanje cijene usluga bez javno objavljenih kalkulacija – za sve djelatnosti što država propisuje da ih radi „privatni sektor” (javni bilježnici. Odvjetnici, geometri…)
* Izostanak javnih kalkulacija za cijene usluga države i lokalne uprave
*…
2 Indirektna sredstva osiromašenja građana
* Preskupe i nepotrebne kupovine u javnoj nabavi i mimo nje
* Luksuzne kupovine ( automobili, uredske zgrade, protokoli, proslave,…)
* Loše upravljanje institucijama u javnom sektoru i poduzećima u državnom vlasništvu
* Plaćanje prevelikih kamata na dug države
* Pogodovanje u zakonima određenim interesima na štetu građana (ovršni zakon,….)
* Rad koje bi državne institucije trebale znati i same obavljati plaćaju se savjetnicima,
* Niska učinkovitost zaposlenika u javnom sektoru
* Niska razina digitalizacije, (milijarde su uložene u IT procese, a očekivano smanjenje zaposlenika u administraciji javnog sektora se nije prepolovilo?)
* Loše upravljanje državnom imovinom, ne upravlja se, skupo plaća loša kvaliteta, neredovito se održava pa je popravljanje skupo,
* Kašnjenje u rokovima izvršenja javnih usluga i loše javne usluge
*….
3 Ne činjenje režima
Nedovoljan i pogrešan organizacijski i upravljački razvoj javnog sektora doveli su do toga da je potrebno planirati i sprovesti u život oko tri i pol milijuna razvojnih unaprijeđenja2 da bi dostigli državnu uređenost i konkurentnost države bogatih građana i kvalitetnih javnih usluga s početka 21 stoljeća. Početak razvoja je trebao početi od novog državnog uređenja i to u brzom tempu, a nije.
4 Nepotrebni troškovi režima
Organizacijske pogreške javnog sektora su brojne i imaju velike nepotrebne troškove.
Riječ je o nepotrebnim organizacijama, nepotrebnim odjelima, prevelikom broju rukovoditelja nepotrebnim radnim mjestima savjetnika, glasnogovornika, prevelikom broju zaposlenika, preskupim procedurama, preskupim uredima i opremi……
Troškovi neučinkovitosti u pojedinim državnim djelatnostima su od trideset pa do preko stotinu posto, više od onoga što bi mogli biti. Primjerice pravosuđe ima nepotrebnih troškova više desetaka postotaka, visoko obrazovanje više desetaka postotaka,…..
Nepotrebni godišnji troškovi samo rada zaposlenika (nepotrebnog rada i rada manjeg od standarda koje omogućavaju metode upravljanja i tehnike uređene organizacije) su oko osam milijardi kuna svake godine
Tu nisu ubrojene štete koje režim nanosi poduzetnicima i građanima:
* ne činjenjem, kašnjenjem i štetnim činjenjem
* nepotrebnim troškovima koje izazivaju loši zakoni
* kriminal, korupcija i sukob interesa.
5 Nepotrebni troškovi ne kvalitete
Režim lošim upravljanjem:
* usporava i slabi konkurentnu moć dijela poduzetnika: spor i skup početak poslovanja, skupo i otežano poslovanje što smanjuje konkurentnosti, dobit a time i sredstva za razvoj te ionako nedovoljne plaće zaposlenika
* pogodovanje dijelu poduzetnika na štetu imovine građana i ostatka poduzetnika (energetski sektor)
* niska kvaliteta javnih usluga: obrazovnog, zdravstvenog, socijalnog i mirovinskog sustava
* niska razina sigurnosti, ekološkog održanja
Ukupni gubitci države, bez troškova kriminala i korupcije su više desetaka milijardi kuna svake godine.
_______________
1 Navedena sredstva osiromašenja građana su ilustracija, njih ima mnogo više.
2 Broj je određen prema broju potrebnih unaprijeđenja i javnim politikama za razvoj države, broju unaprijeđenja u institucijama javnog sektora i potrebnim razvojnim projektima te unaprijeđenjima u javnim politikama potrebnim za razvoj poduzetništva i građana.