(Totalitarna svijest u upravljanju i organizaciji javnog sektora i društvenih odnosa)
I/ KONKURENTNA FUNKCIONALNOST DRŽAVNIH INSTITUCIJA SLIJEDNIKA SDK SE SMANJUJE
Koncept SDK RH (službe društvenog knjigovodstva) je bilo dobro rješenje za tadašnje vrijeme, a iz Zakona se zaključuje da je institucija zamišljena za upravljanje dijelom financijskih procesa države u korist građana, poduzetnika i države. No SDK nije dovoljno u zakonu regulirana- upravljački i organizacijski planirana, a u praksi koncepti SDK nisu dorađeni niti sprovedeni. Naprotiv, desila se razgradnja koncepta SDK RH umjesto dogradnje.
Danas bi početni koncept trebalo dograditi, a devijantne organizacije i procese poništiti koristeći nova saznanja te tehniku i tehnologiju.
Proces djelomične izgradnje pa uništenja postignutog, povratak na niži stupanj razvoja
1959. – 1991. Služba društvenog knjigovodstva SFRJ- Ustav SFRJ 1963 izvrstan koncept institucije za upravljanje financijskim aspektom javnih politika, u zakonima djelomično reguliran, a još manje primijenjen.
1991. – 1993. Služba društvenog knjigovodstva HR, isključivo pravo domaćeg platnog prometa, statistika, ……….Najkvalitetniji pravno-organizacijski i planski određen državni servis namijenjen i upravljanju državom koji se nije dogradio
1993. – 2002. Zavod za platni promet, isključivo pravo domaćega platnog prometa, statistika, …..Ukidaju se važne zadaće potrebne za upravljanje državom, dio zadaća se nepotrebno prenosi na druge nove organizacije REGOS,…..
2002. – 2022. FINA financijsko posredovanje: prikuplja, analizira i prodaje financijske informacije, nudi usluge platnoga prometa. Platni promet obavljaju banke. Ukinuta kontrola isplate plaća i doprinosa.
2023. -? FINA ili ….
Djelatnosti ZAPA-a i FINE su se znatno reducirale u odnosu na SDK 1991.
Interesi koji su potencijalno mogli dezintegrirati kvalitetni koncept i nedovoljno razvijenu instituciju SDK su:
– domaće banke, više vrsta poslova, veće prihode, veću dobit, informacijske baze,
– vlasti. Podatci objektivnih institucija mogu biti dobra ili loša stvar za vlast. One vlasti koje su nesposobne ili teže nezakonitom djelovanju žele slabe institucije. Stoga vlade ne žele da se javno objavljuju podatci i da ih nezavisne institucije kontroliraju. – političke stranke (treba osigurati radna mjesta za naše ljude, ne smije se dopustiti koncentracija znanja jer bi oni mogli postati opozicija, ne smije se dopustiti stvaranje statističkog sustava koji bi očitavao kvalitetu i učinkovitost rada vlade,…)
– inozemni utjecaji.
Jedna od važnih kontrola u upravljanju državom je kontrola novca. To zahtijeva bazu podataka o novčanim transakcijama koje imaju određen broj karakteristika da se mogu kontrolirati javne politike i izvršavati usluge za poduzetnike i građane.
Situacija je početkom države bila takva da je država imala monopol nad platnim prometom, stoga i potrebne podatke za upravljanje, bila je garant tajnosti podataka subjekata platnog prometa, i imala je prihode za proračun.
Država se 1993. odrekla strateških prednosti i koncepta i postignute organizacije SDK te izvrsnih prilika koje je omogućio razvoj IT sektora, a koje je imala spram razvijenih država te usporila i otežala razvoj javnoj sektora.
II/ ORGANIZACIJSKE STRUKTURE OD. 1959. DO 2022. PRVO RAZVOJ, A ONDA DESTRUKCIJA
SDK SFRJ
Službo društvenog knjigovodstva je osnovana 1959. i bila je s financijskom inspekcijom dio Narodne banke, a 1960. je postala samostalna služba.
SDK je nadzirala novčane transakcije s procesima evidencije, informacijsko – analiička i kontrolna funkcija; opravljanje finančne revizije in plačilnega prometa.
Za sve aktere javnog i privatnog sektora za javne ustanove i poduzeća je morala saznavati i evidentirati podatke o novčanoj transakciji, primjerice: uplatitelja, razlog uplate, primatelja novca, datum uplate/isplate, iznos, valutu,..
Čl. 31 Ustava SFRJ iz 1963. kaže „ Evidenciju i kontrolu raspolaganja društvenim sredstvima kao i kontrolu izvršavanja obaveza radnih i drugih samoupravnih organizacija i društveno političkih zajednica vrši jedinstvena služba društvenog knjigovodstva. (SDK) SDK je samostalna u svom radu.”
Prevedeno na jezik sadašnjeg društvenog sustava svrha je bila: SDK evidentira i kontrolira kretanje i korištenje novca poreznih obveznika te kontrolu izvršavanja obaveza svih organizacija javnog i privatnog sektora.
Dakle, riječ je o centralnom radnom, kontrolnom i statističkom sustavu koji izvještava parlament i vladu te druge određene aktere o poslovanju organizacija i osnova je za upravljanje javnim politikama. Koncept je tada odražavao najrazvijeniji radni i informacijski sustav koji niti jedna država još nije nadmašila do 2022. godine.
SLUŽBA DRUŠTVENOG KNJIGOVODSTVA HRVATSKE 1991.1 – „NOVI POČETAK”
Ona obavlja poslove:
– platnog prometa,
– financijskog nadzora ( kontrole, revizija javnih rashoda i javnih poduzeća). U obavljanju poslova financijskog nadzora nad zakonitošću rada pravnih osoba Služba nadzire: izvršavanje propisanih obveza; ispravnost i točnost računovodstvenih iskaza i drugih obračuna koji se podnose Službi; urednost i točnost vođenja knjigovodstvenih i drugih propisanih evidencija te ispravnost i vjerodostojnost knjigovodstvenih isprava na temelju kojih su izvršena knjiženja; korištenje i raspolaganje sredstvima.
Revizija javnih rashoda i javnih poduzeća obuhvaća: reviziju računovodstvenih iskaza, osobito sa stajališta namjenskog korištenja sredstava; reviziju ekonomičnosti i efikasnosti poslovanja pravnih osoba (cjelokupnog ili djelomičnog); – reviziju efekata ostvarivanja programskih, odnosno projektom utvrđenih ciljeva pravnih osoba koje koriste sredstva i….
– evidencije i inforamacijsko – analitički poslovi Služba evidentira, prikuplja i obrađuje podatke i izrađuje informacije i analize, u skladu s odredbama ovog zakona, kojima se omogućava zakonodavnim i izvršnim organima vlasti, organima jedinica lokalne samouprave i uprave, poduzećima i drugim pravnim osobama i njihovim asocijacijama uvid u materijalno stanje i financijsko – materijalno poslovanje svih pravnih osoba.
Taj koncept SDK je bio na pravom putu da se razvije prema okolnostima te da postane izvrsno konkurentsko radno sredstvo u korist građana, poduzetnika i države koje bi društvu donijelo mnoge blagodati. (vidi III/4)
II/ FINA – 2022. Rasprava o organizacijskojj strukturi njenog slijednika
A/ Opcija razvoja ukinuti Finu ili svesti na državne poslove, ma što to značilo
Fina nije na tržištu, čim postoji zakon koji definira poslove kojima se smije baviti samo Fina.
Primjerice, Zakonom o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi Fina je dobila od države još jedan monopolistički posao: postupak predstečajne nagodbe.
Tvrdnja o monopolističkom poslu je upitna jer se to može tvrditi i za pravosuđe. No ispravno pitanje leži drugdje.
Slična institucija ne postoji nigdje. Razlog njezina opstanka je socijalni – zaposleni i „politički”- raspodjela poslova.
Fina je u prvoj fazi postojanja držala više od 90 posto tržišta”manipulacije gotovinom”,poslove transporta, obrade novca, trezorsko čuvanje Kasnije su to preuzele poslovne banke i privatne zaštitarske tvrtke.
Fina je trebala biti prijelazno rješenje. Postojao je elaborat o njenim reformama Fine, cilj je bio razdvojiti tržišni dio od državne agencije no to nije sprovedeno pa 2022. imamo neku mješavinu.
B/ Opcija razvoja FINE u korist građana
Fina je neophodna i treba joj proširiti zadaće, kadrovski ojačati, otvoriti prema tržištu i privatnom sektoru, a u radu s državom .povećati kvalitetu i učinkovitost -lične institucije postoje, primjerice , “sustav obračunskih zavoda”.
Da SDK danas radi, bilo bi manje nepravilnosti, jer ona je imala: inspekcije, revizije, nadzor nad platnim prometom.
Zbog deregulacije (liberalizacije) platnog sustava zavladalo je neplaćanje, a plaće se isplaćuju bez uplaćenih doprinosa, te druge negativne pojave.
Ukidanje Fine traže oni koji sebi žele uzeti dio novca građana, a protiv su kontrole njih samih.
III/ MODEL SDK U KORIST GRAĐANA
Svaka organizacija u državi se oblikuje prema svrsi osnivača koja je bazirana na koristima osnivača i korisnika usluga organizacije te zakonima odnosno pronalaženju sive zone zakona.
U izgradnji procesa organizacije, ako se želi da organizacija bude uspješna u odnosu na svrhu i planirane koristi, procesi organizacije moraju biti izgrađeni da ostvaruju karakteristike kvalitete koje nalaže svrha te ostvaruje primjerenu korist uz minimalne troškove.
Često u nerazvijenim državama svrhe organizacija, pogotovo gledano u odnosu na druge organizacije, nisu jasne niti su sukladne zahtjevima demokracije tj. koristima građana.
Naime, loše vlasti ne grade organizacije javnog sektora prema kriterijima njihove svrhe, konkurentne vitalnosti i korisnosti za građane te načelima struke.
1. Dvije ekstremne opcije prijedloga što s FINOM ukazuju na pravnu manjkavost Ustava RH
Da bi država bila demokratska (u korist građana) ustav treba odgovoriti:
Koje djelatnosti se dodjeljuju javnom, a koje privatnom sektoru?
Koja načela određuju rad organizacija javnog sektora?
Je li ustav demokratski ako ne uređuje gornja pitanja?
2. Kontekst institucija od prošlog sustava i danas
Koncept SDK SFRJ prema ustavu iz 1963, predstavljao je tada distruptivnu inovaciju čiji se razvoj prekinuo 1993.
Gle čuda u totalitarnoj državi četvrt stoljeća prije masovne primjene IT novotarija, pravi demokratski koncept? Naravno, da pitanje nema veze. Ako, država želi biti uspješna, bez obzira je li totalitarna ili ne ona to mora imati jer inače ne može optimalno upravljati.
Interesantno pitanje je li autor koncepta SDK1963. bio svjestan koliko dobra može biti učinjeno državi ili je samo imao želju za moći.
Poslije 1993. nastaju loše i neodgovarajuće organizacijske forme koje udružuju djelatnosti države i privatnog sektora, a ne ispunjavaju primarnu svrhu organizacije prikupljanja informaciji u financijskim procesima zbog: upravljanja javnim politikama (planiranju, sprovođenju, korekcijama novim artikulacijama i kontroli aktera).
Prvi dokaz gluposti- SFRJ je imala dvadesetak milijuna stanovnika i jednu organizaciju SDK, a RH oko 4 mil stanovnika i više organizacija: slijednike SDK, Državni ured za reviziju, REGOS – Središnji registar osiguranika, ,,…
Ekonomika velikog obujma nalaže da se male države organiziraju vrlo štedljivo inače će građani imati nisku kvalitetu javnih usluga i niže plaće.
Drugi dokaz glupost je prebacivanje platnog prometa na banke.
– Troškovi na jednoj IT infrastrukturi su manji od troškova više IT infrastruktura znači netko se zalagao da građani i poduzetnici imaju veće troškove platnog prometa.
– Država nije potpisala ugovor s bankama o troškovima platnog prometa te je time izložila građane nepotrebnim troškovima. Podsjetimo, naknada za on line transakciju je na početku bila, 0,5 kuna po transakciji, a sada je 2,5. rast od 500% . Četvrt stoljeća je račun kod banke bio besplatan, a onda mjesečna naknada 30 kuna. Nitko da postavi pitanje prvo dampinga, a zatim objašnjenja tolikog rasta, pa odgovornosti propusta regulacije naknada za transakcije, pa to kako je moguće da banke u istoj regulaciji ne naplaćuju pa naplaćuju naknade za račun a da to ne utječe na visinu poreza. Jesu li banke prije naplate naknade za račun građanima nisu građanima naplaćivale dio usluge i tako smanjile porez na dobit.
– Država regulira – prisiljava da građani moraju imati račun u bankama- sili ih da kupuje u privatnom sektoru bez da regulira trošak transakcija i drugo, što je protivno demokratskim načelima sloboda tržišta i poduzetništva.
Treća glupost je ukidanje zadaće kontrole i isplate plaća i doprinosa. To je povećanje pravne nesigurnosti i financijskih rizika te prevara zaposlenika od strane poslodavaca koje onda opterećuje pravosuđe
Četvrta je zaustavljena dogradnja informacijskog sustava za upravljanje javnim politikama.
Peta, umjesto da država naplaćuje naknade za novčane transakcije u svojoj instituciji, ona prepušta novac za to privatnom sektoru na štetu građana.
Šesto, informacije o računima su izvrsne za poslovanje. Dakle država umjesto da koristi te informacije za oplemenjivanje javnih politika, ona ih prepušta bankama.
3. Troškovi štetnih organizacijskih prčkanja
Forenzika bi pokazala više milijardi kuna nepotrebno utrošenog novca poreznih obveznika za sprovođenje loših organizacijskih rješenja tadašnjih i sadašnje vlade. Zaustavljen je time razvoj dijela javne uprave.
Godišnji nepotrebni organizacijski gubitak slijednika SDK iz 1993, može se procijeniti na preko jedne milijarde kuna godišnje.
Godišnje trošak platnog prometa poduzetnika, države i građana je višestruko veći putem banaka nego putem SDK zbog veće dobiti privatnih banaka ali i IT infrastrukture.
4. „Nova FINA”
Razvoj tehnike i tehnologije na području IT i komunikacija 2022. i dalje omogućava da
FINA uz primjenu koncepta SDK, priključivanje nekih današnjih organizacija javnog sektor FINI, dopunu procesa FINE, ukidanje nekih procesa u drugim organizacijama javnog sektora te regulacije koja bi povećala broj podataka za određenje informacija pojedinih grupa novčanih transakcija bude dostatna snage za znatno povećanje blagostanja građana, poduzetnika i države.
„Nova FINA” bi tada mogla:
– dati vladi kvalitetne informacija za artikulaciju i poboljšanje javnih politika,
– garantirati tajnost podataka o građanima i pravnim subjektima u okviru države,
– dobiti statističke podatke i analize za ministarstva i institucije ranije, a neke momentalno,
– imati bolju kontrolu i financijsku disciplinu, posebno banaka,
– raditi nove jeftine i bez naknade usluge za poduzetnike i građane te ima tako povećavati konkurentsku prednost odnosno blagostanje,
– zadržati i povećati prihod proračuna, uz smanjenje troškova,
– smanjiti broj javnih organizacija, posebno broj pomoćnih procesa
– smanjiti broj zaposlenih u nekim javnim institucijama koristeći razvoj baze SRK,
– smanjiti rad poduzetnika i građana za statistička i druga izvješća,
– prepoloviti organizacijske troškove financijskih procesa u RH
– znatno smanjiti troškove platnog prometa za poduzetnike i građana.
PRILOG – DIJELOVI ZAKONA O DJELATNOSTI INSTITUCIJA
a/ Zakon o Službi društvenog knjigovodstva Hrvatske 26. lipnja 1991.
Članak 5. Služba može za pravne osobe, na temelju ugovora obavljati određene poslove evidencije informacijsko analitičke poslove, mjenjačke poslove, konzalting poslove, poslove procjene vrijednosti poduzeća, poslove štednje za račun banaka i druge stručne poslove ukoliko se time ne dovodi u pitanje uspješno obavljanje poslova iz djelokruga Službe danih joj u nadležnost zakonom i drugim propisima.
II. POSLOVI SLUŽBE
1. Poslovi platnog prometa
Čl. 22. Služba obavlja poslove:
1) vodi račune nosilaca platnog prometa, osim računa iz čl. 23. točka 1. ovoga zakona, račune pravnih osoba, račune za naplatu javnih prihoda i račune za obračun platnog prometa i provodi plaćanja preko tih računa. Služba može voditi i račune fizičkih osoba.
2) organizira obračunska mjesta i obavlja dnevni, odnosno povremeni obračun u platnom prometu;
3) evidentira naplatu javnih prihoda i obavlja raspored tih prihoda korisnicima, suglasno propisima;
4) obavlja blagajničko trezorske poslove;
5) osigurava gotov novac primljen od Narodne banke Hrvatske za potrebe nosilaca i sudionika platnog prometa;
6) obavlja poslove u svezi sa zamjenom i povlačenjem oštećenih i pohabanih novčanica i kovanog novca iz optjecaja, za račun HNB;
7) određuje blagajnički maksimum bankama, poštama, štedionicama i drugim štedno kreditnim organizacijama;
8) kroz platni promet formira kreditni potencijal banaka uključivanjem sredstava na računima pravnih i fizičkih osoba u Službi kao depozite po viđenju u račune banaka;
9) prati i iskazuje solventnost nosilaca platnog prometa i sudionika u platnom prometu;
10) obračunava platni promet izvršen kod svih nosilaca platnog prometa u Republici Hrvatskoj;
11) obračunava platni promet izvršen između Republike Hrvatske s drugim republikama;
12) osigurava podatke za funkcioniranje Tržišta novca;
13) obavlja i druge poslove platnog prometa određene ovim i drugim zakonom, odnosno ugovorom.
Članak 25. Banke, štedionice i druge štedno kreditne organizacije obavljaju ove poslove:
1) otvaraju i vode račune fizičkih osoba i obavljaju plaćanje po tim računima;
2) primaju uplate od fizičkih osoba u korist računa koji se vode kod nosilaca platnog prometa;
3) primaju uplate dnevnog utrška gotovog novca u korist računa pravnih i fizičkih osoba;
4) organiziraju izdavanje i plaćanje kreditnim karticama;
5) obavljaju platni promet po osnovi depozitno kreditnih poslova utvrđenih zakonom.
2. Poslovi financijskog nadzora
Članak 52. Pod pojmom financijskog nadzora u smislu ovoga zakona razumijevaju se poslovi kontrole, poslovi revizije javnih rashoda i javnih poduzeća te pravna sredstva koja Služba koristi i primjenjuje u obavljanju tih poslova.
Članak 53. U obavljanju poslova financijskog nadzora nad zakonitošću rada pravnih osoba Služba nadzire:
– izvršavanje propisanih obveza;
– ispravnost i točnost računovodstvenih iskaza i drugih obračuna koji se podnose Službi;
– urednost i točnost vođenja knjigovodstvenih i drugih propisanih evidencija te ispravnost i vjerodostojnost knjigovodstvenih isprava na temelju kojih su izvršena knjiženja;
– korištenje i raspolaganje sredstvima.
Članak 54. Nadzor izvršavanja propisanih obveza pravnih osoba obuhvaća nadzor nad zakonitošću obračuna, pravodobnosti i pravilnosti uplate te poduzimanje mjera propisanih zakonom i drugim propisima radi njihovog izvršavanja.
Nadzor ispravnosti i točnosti računovodstvenih iskaza i drugih obračuna obuhvaća nadzor nad zakonitošću, ispravnosti i točnosti podataka koje pravne osobe dostavljaju o svom poslovanju, stanju sredstava i izvora sredstava, poslovnom i financijskom rezultatu, obvezama i dr. a izrađuju se i Službi predaju na temelju zakona ili drugog propisa.
Pod nadzorom urednosti i točnosti vođenja knjigovodstvenih i drugih propisanih evidencija, te ispravnosti i vjerodostojnosti knjigovodstvenih isprava na temelju kojih su izvršena knjiženja razumijeva se nadzor nad vođenjem knjigovodstva i evidentiranja stanja i kretanja sredstava pravne osobe u skladu s propisima i odgovarajućim općim aktima.
Nadzor nad korištenjem i raspolaganjem sredstvima provodi Služba kod onih pravnih osoba i u onim slučajevima za koje je zakonom propisano ograničenje ili je određen način i namjena njihova korištenja.
a) Poslovi kontrole
Članak 55. Poslovi kontrole obuhvaćaju:
– poslove kontrole u organizacijskoj jedinici,
– poslove inspekcije kod pravnih osoba.
Članak 56. Poslove kontrole u organizacijskoj jedinici čine: poslovi kontrole javnih prihoda; ostali poslovi kontrole u organizacijskoj jedinici Službe;
Članak 57. Poslovi kontrole javnih prihoda obuhvaćaju: prikupljanje i evidentiranje podataka o poreznim obveznicima; utvrđivanje obveza poreznih obveznika; naplatu, evidentiranje i raspoređivanje poreza; zakonitost obračunavanja i uplaćivanja prihoda fondovima (mirovinsko invalidskog osiguranja, zdravstvenog osiguranja i ostalim fondovima); zakonitost obračunavanja i uplaćivanja ostalih javnih prihoda. Služba obavlja i kontrolu formalno pravne ispravnosti naloga za plaćanje.
a. Poslovi inspekcije kod pravnih osoba- Članak 62. Inspekcijski poslovi obavljaju se nadzorom kod pravnih osoba. Poslove inspekcije čine: poslovi inspekcije javnih prihoda, ostali poslovi inspekcije.
Inspekcija javnih prihoda – Članak 65. Inspekcijom javnih prihoda obavlja se kontrola zakonitosti obračunavanja i plaćanja poreza i prihoda fondova neposredno kod pravnih osoba..
b) Poslovi revizije Članak 70. Revizija javnih rashoda i javnih poduzeća obuhvaća: reviziju računovodstvenih iskaza, osobito sa stajališta namjenskog korištenja sredstava; reviziju ekonomičnosti i efikasnosti poslovanja pravnih osoba (cjelokupnog ili djelomičnog); – reviziju efekata ostvarivanja programskih, odnosno projektom utvrđenih ciljeva pravnih osoba koje koriste sredstva iz članka 71. ovoga zakona.
Članak 72. Revizija računovodstvenih iskaza obuhvaća: namjensko korištenje sredstava iz članka 71. ovoga zakona;- ispitivanje i ocjenu sustava internih računovodstvenih postupaka; provjeru i ocjenu ispravnosti podataka iskazanih u računovodstvenim iskazima; izražavanje mišljenja o realnosti i objektivnosti financijskog stanja i rezultata poslovanja.
Realnost i objektivnost financijskog stanja i rezultata poslovanja razumijeva usklađenost podataka iskazanih u godišnjem obračunu s računovodstvenim načelima i računovodstvenim standardima koji se primjenjuju u nas, kao i njihovu zasnovanost na zakonskim propisima i općim aktima pravne osobe.
Članak 73. Revizijom ekonomičnosti i efikasnosti poslovanja te ostvarenja programom utvrđenih ciljeva iz članka 70. alineja 2. i 3. ovoga zakona, obuhvaća se ispitivanje i ocjena stupnja ostvarene ekonomičnosti, efikasnosti i učinkovitosti poslovanja.
Služba može obavljati poslove: revizije godišnjih obračuna; revizije poslovanja; revizije i praćenja efekata investicijskih projekata; procjene vrijednosti poduzeća te pružanja drugih usluga iz područja računovodstva i financijskog poslovanja.
Članak 78. Poslovima revizije godišnjih obračuna obuhvaćaju se ispitivanja i ocjene sistema internih računovodstvenih kontrola poslovanja, rizika u poslovanju, računovodstvenih postupaka i ispravnosti podataka i na toj osnovi davanje stručne ocjene mišljenja o realnosti i objektivnosti stanja sredstava i izvora sredstava te rezultata poslovanja iskazanih u godišnjim obračunima pravnih osoba.
c) Pravna sredstva – Članak 87. Ako Služba u postupku financijskog nadzora utvrdi radnje koje imaju obilježje krivičnog djela, privrednog prijestupa ili prekršaja, podnijet će prijavu nadležnom javnom tužilaštvu, odnosno zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka.
3. Poslovi evidencije i interpretativno-analitički poslovi
Članak 104. Služba evidentira, prikuplja i obrađuje podatke i izrađuje informacije i analize, u skladu s odredbama ovog zakona, kojima se omogućava zakonodavnim i izvršnim organima vlasti, organima jedinica lokalne samouprave i uprave, poduzećima i drugim pravnim osobama i njihovim asocijacijama uvid u materijalno stanje i financijsko materijalno poslovanje svih pravnih osoba, osobito o:
– financijskom stanju pravnih osoba;
– utvrđivanju i raspoređivanju financijskog rezultata poslovanja;
– efikasnosti poslovanja pravnih osoba;
– stanju i promjenama stanja sredstava na računima pravnih osoba koje vodi Služba,
– tekućim privredno financijskim kretanjima,
– kretanju investicijske, javne i osobne potrošnje,
– efektima mjera tekuće gospodarske politike,
– bonitetu pojedinih pravnih osoba,
– nalazima financijskog nadzora ispravnosti, zakonitosti i realnosti podataka obračuna,
– drugim pojavama i problemima u poslovanju pravnih osoba.
Članak 109. Podaci, informacije i analize koje Služba osigurava u obavljanju poslova iz svog djelokruga, javni su, i pod jednakim uvjetima dostupni svim pravnim osobama ako zakonom ili propisom donesenim na osnovi zakona, nije određeno da predstavljaju poslovnu tajnu.
b/ Članak 10. Zakona o platnom prometu u zemlji, 1993.
Zavod za platni promet:
1) vodi račune ovlaštenih organizacija; račune za naplatu javnih prihoda; račune organa uprave, samouprave i uprave: račune pravnih osoba u državnom ili pretežno u državnom vlasništvu; račune za obračun platnog prometa i obavlja platni promet preko tih računa;
2) vodi račune ostalih pravnih i fizičkih osoba i obavlja platni promet po tim računima;
3) obavlja platni promet između sudionika koji račune vode kod različitih ovlaštenih organizacija;
4) evidentira naplatu javnih prihoda i obavlja raspored tih prihoda korisnicima, u skladu s propisima;
5) obavlja blagajničko – trezorske poslove;
6) opskrbljuje gotovim novcem ovlaštene organizacije i sudionike:
7) obavlja poslove u svezi sa zamjenom i povlačenjem oštećenih i pohabanih novčanica te kovanog novca iz optjecaja za račun Narodne banke Hrvatske;
8) uključuje sredstva na računima u Zavodu kao depozite po viđenju u račun depozitara;
9) prati i iskazuje stanje novčanih sredstava na računima ovlaštenih organizacija i na računima pravnih osoba u Zavodu i njihovu solventnost;
10) obračunava platni promet obavljen kod svih ovlaštenih organizacija;
11) osigurava podatke za vođenje kreditno monetarne politike i praćenje tekućih gospodarskih kretanja;
12) obavlja druge poslove platnog prometa određene zakonom odnosno ugovorom. Zakona o platnom prometu u zemlji
c/ Zakon o Financijskoj agenciji 2001.
II. DJELATNOST AGENCIJE Članak 3.
(1) Agencija obavlja poslove:
– informatičko tehnološke podrške radu sustava državne riznice,
– informatičko tehnološke podrške sustavu prikupljanja javnih prihoda,
– informatičko tehnološke podrške REGOS-u (prijama i kontrole naloga za plaćanje vezanih uz RS obrazac, uparivanja podataka zajedno sa REGOS-om, s podatcima na nalozima za plaćanje javnih davanja, dostave naloga za plaćanje po izvršenom usklađivanju na izvršenje u ovlaštenu organizaciju za obavljanje platnog prometa u kojoj se vodi račun platitelja),
– informatičko tehnološke podrške drugim registrima osiguranika,
– prikupljanja, obrade, objave i dostave podataka iz različitih izvora, te osiguravanja povezivanja i višenamjenske uporabe podataka iz registra za daljnju evidencijsku, analitičku i informativnu uporabu u ministarstvima i Vladinim službama za potrebe državne statistike i javnosti.
(2) Agencija obavlja statistiku financijskih tokova evidentiranih kod ovlaštenih organizacija, izrađuje analize, bonitetne i druge informacije, te obavlja druge poslove određene propisima i na osnovi ugovora, te u tu svrhu:
– prikuplja, obrađuje, objavljuje i dostavlja podatke iz propisanih statističkih izvješća,
– prikuplja i obrađuje podatke iz poreznih bilanci poslovnih subjekata i dostavlja ih tijelima nadležnim za porezni nadzor,
– prikuplja, obrađuje i dostavlja podatke o dioničkim društvima i velikim poduzećima u skladu sa zakonom o vrijednosnim papirima,
– prikuplja i objedinjuje podatke o novčanim primitcima i izdatcima poslovnih subjekata,
– prikuplja i objedinjuje podatke o nepodmirenim obvezama evidentiranim na računima poslovnih subjekata u bankama.
(3) Agencija prikuplja, obrađuje i publicira podatke utvrđene programom statističkih istraživanja R H.
(4) Agencija prikuplja, priprema i objedinjuje podatke o poslovnim subjektima, te vodi odgovarajuće registre.
(5) Agencija vodi i druge registre, evidencije i zbirke podataka za potrebe države i drugih subjekata.
(6) Agencija sudjeluje u većim statističkim akcijama i popisima, te obavlja druge aktivnosti na osnovi odgovarajućih propisa, odnosno ovlasti.
(7) Ostale poslove za potrebe RH, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave utvrđene posebnim zakonima ili drugim propisima.
Članak 4. Agencija obavlja i sljedeće komercijalne djelatnosti: usluge u ime i za račun komercijalnog bankarstva, distribucije i obrade gotovine u ime HNB-a, vodi sustave za međubankovne obračune (NKS), vodi nacionalni sustav za izdavanje javnih ključeva- Registar digitalnih certifikata (RDC), operativno vođenje drugih javnih i komercijalnih registara te druge djelatnosti utvrđene statutom Agencije.
Članak 5. Agencija je ovlaštena, nadležnim državnim tijelima na njihov zahtjev, pružati informatičko-tehnološku podršku u poslovima nadzora i kontrole pravnih subjekata.
Članak 6. Agencija svoje odnose sa svim korisnicima i naručiteljima usluga iz članka 3., 4. i 5. ovoga Zakona rješava ugovornim putem.
Godine 2005 dodani su članci.
»Članak 4.a Agencija je ovlaštena pružati usluge poduzetnicima i drugim pravnim i fizičkim osobama u ostvarivanju njihovih zakonom propisanih prava i obveza, usluge pribavljanja podataka, isprava, odobrenja i drugih akata elektroničkim putem od nadležnih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima, a po potrebi i usluge dostavljanja tih podataka, isprava i akata tijelima nadležnim za odlučivanje o zahtjevima i drugim podnescima naručitelja usluga.
Članak 4.b Poslove iz članka 4.a ovoga Zakona, Agencija obavlja na temelju pisane ovlasti naručitelja usluga o povjeravanju poslova, a obvezna je prihvatiti obavljanje poslova za koje ima osigurane stručne, tehničke i druge pretpostavke.
Članak 4.c Agencija je ovlaštena obavljati administrativno-tehničke poslove u vezi osiguravanja elektroničkog povezivanja tijela državne uprave, drugih državnih tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave i pravnih osoba s javnim ovlastima.
Članak 4.d Poslove iz članka 4.a ovoga Zakona koje će Agencija obavljati za naručitelje usluga, te poslove iz članka 4.c ovoga Zakona, utvrdit će uredbom Vlada Republike Hrvatske u roku 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.«
.