1. NOVI ZAKON
Novi Zakon o izvanparničnom postupku (ožujak 2023.) određuje da će javni bilježnici kao povjerenici suda postupati ako su stranke podnijele sporazumni prijedlog izvan parničnim postupcima: sporazumni razvod braka, proglašenje nestale osobe umrlom, dokazivanju smrti te pri uređenju međa i razvrgnuću suvlasničke zajednice.
Pokušajte se sjetite koliko se izmještanja zadaća i resursa javnog sektora u privatni sektor putem zakona desilo u posljednjih tridesetak godina i da su posljedice vrlo loše.

Razlozi koje se navodi za promjene zakona su upitni
Zakon se donosi jer se u RH još primjenjuje Zakon o sudskom izvan parničnom postupku iz 1934. Dio odredbi tog zakona su neprimjenjive, a smisao su izgubile stalnim derogacijama zbog usvojenih posebnih zakona što je stvaralo pravnu nesigurnosti
1. Istaknuti formalni razlozi kao razlozi promjene neke javne stvari su uglavnom lažni ili prikrivaju svrhu. Obrazloženje govori zašto se mijenja zakon, a ne zašto se izmještaju zadaće države u privatni sektor.
2. U razlogu se tvrdi da su prošle vlade loše radile, donosile loše posebne zakone i da zato sada imamo lošu situaciju koju treba popravljati? Zapravo se prikriva da je loš način rada prošlih vlada razlog za novi zakon. To je loše jer sredstva kojima se nastoje otkloniti sustavne greške gotovo uvijek stvaraju nove teškoće.
Prikrivena svrha zakona je povećanje prihoda javnih bilježnika., a vlast će medijski objasniti izmještanje kao rasterećenje rada sudova, odnosno kao gore spomenutu glupost. Korist za građane se ne objašnjava što znači da je neće ni biti.

Posljedice izmještanja zadaća od države u javnih bilježnika za građane i državu
Novi zakon je štetan za građane jer njegove odredbe ne vode računa o smanjenju troškova i rada za građane, ne određuje rok izvršenja usluge, niti određuje povećanje kvalitete usluge javnih bilježnika.

Izmještanje zadaća iz javnog sektora u privatni čini u ovom slučaju:
– da građani nešto što mogu obavljati sami moraju platiti uslugu javnom bilježniku,
– da će građani plaćati uslugu „vanparničnih postupaka” više nego ranije. To je izvjesno zbog skupih satnica u bilježništvu te dobiti vlasnika.
– jačanje pravnih subjekata koji zbog razvitka tehnike i tehnologije postaju nepotrebnu i djeluju parazitski pa smanjuju blagostanje građana. Tako režimi „kupuju” glasače.
– rizik otkrivanja osobnih podataka građana se povećava,
– smanjuje se priliv sredstva za proračun, a omogućava prihod i dobit privatnicima.
– država daje pravo na obavljanje rada javnim bilježnicima bez naknade, umjesto da ga proda,
– neustavno je.

2. JE LI IZMJEŠTANJE ZADAĆA IZ JAVNOG U PRIVATNI SEKTOR USTAVNO?
Ako ustav ne određuje koje su zadaće (nadležnosti) države, vlasti i javnog sektora u zakonima i bez zakona vlasti mogu raditi što žele – svašta i ništa, štetno i dobro. Imamo statute pojedinih institucija iz javnog sektora koji su vrlo loši za potrebe upravljanja, organizacije i određenja odgovornosti upravljaća, a nemamo u ustavu sadržinu koja određuje to za razinu države?
Očito je da ustav ne određuje koje su zadaće javne, a koji nisu jer bi se u slučaju izmještanja zadaća javnim bilježnicima morao mijenjati ustav.

Dakle:
Je li izmještanje ovih zadaća vanparničnih postupaka javnim bilježnicima ustavno?
Je li ustavno to da država jednim građanima poduzetnicima omogućava prihod, a drugima ne?
Je li ustavno da su naknade za satnice tih privatnika višestruko veće od medijana prihoda građana?
Je li ustavno to da kalkulacije naknada privatnika za rad koji ima omogućava država nisu javne, a da pravni subjekti kojih ih obavljaju imaju visoke dobiti?
Je li ustavno da vlast sili građana da za posao koji bi morali obavljati s državom moraju kupovati uslugu od privatnika?

Kako se naziva društveni odnos države i građana i poduzetnika i kakvih vrsta tih odnosa ima
Izbor riječi koja bi trebala govoriti o nekom društvenom odnosu može biti primjerice:
– prema subjektu koji dobija ili prema subjektu koji gubi u odnosu,
– prema važnoj karakteristici odnosa ili manje važnoj,
– prema lokalitetu gdje se odlučivalo o odnosu – Bolonjska deklaracija,
– bez povezanosti sa sadržinom odnosa,…
– …

Kako se sve smanjuju zadaće države, jača privatni sektor i smanjuje blagostanje građana
Navedimo neke procese.
1 Prodaja resursa države- poduzeća, zemlje, zlata,… Privatizacija je riječ koja nastoji prikriti prodaju državne imovine (imovine građana) privatnicima.
Privatizacija nekih javnih poduzeća ima koristi za građana, odvija se pod pričom vlasti da će tako za građane biti bolje ali gotovo uvijek nije tako.
2. Izmještanje zadaća države na privatne osobe , u slučaju javnih bilježnika sa sudova na privatne osobe.
3. Izmještanje nedržavnih djelatnosti s države na privatne osobe- outsoursing (čistačice, čuvarske službe)
4. Prisiljavanje građana da kupuju usluge privatnika kad to građani zbog zakona ne smiju sami obavljati ( bankovni računi, osiguranje automobila) Loša je zaštita građana u pogledu cijene, kvalitete usluge i procedura odnosa
5. Prisiljavanje građana da kupuju usluge privatnika kad bi građani mogli sami obavljati poslove s državom Loša je zaštita građana u pogledu cijene i procedura odnosa. (Plaćanje naknade za ceste kod registracije automobila za koju građanin mora platiti i uslugu STP za plaćanje državi.)
6. Kupnja usluga privatnih osoba za djelatnosti države koje već postoje ili koje se u državi ne uvode iako su potrebne– privatne vojne, policijske i druge usluge.
7 . Smanjenje obujma i kvalitete javne usluge i „spontani nastanak” privatnog sektora pogotovo u zdravstvu i visokoškolskom obrazovanju. Posljedice su ranija umiranja, više teških bolesnika, sve ranija oboljavanja te veliki izdatci roditelja za školovanje djece.
Građani će zbog lošeg upravljanja i organizacije države imati nepotrebne gubitke u milijardama eura u desetljeću koje slijedi, a dio je zbog spomenutih procesa.

Izmještanje zadaća države privatnicima je rijetko kada dobro, a često loše za građane koji stradavaju. Naime jeftinije je raditi i razvijati jednan sustav, nego s velikim brojem sustava. To je posebice važno za male države.

3. RJEŠENJE U KORIST GRAĐANA: SPORAZUMNU RASTAVU MOGU LAKO I JEFTINO OBAVITI GRAĐANI
Novo znanje, nova tehnika i tehnologija omogućavaju ogromno smanjenja troškova države za javne usluge koje građanima naplaćuje država, dakle i smanjenje troškova i rada za građane.
Za građane ovo izvrsno rješenje smanjuje rad i trošak te troškove države za dvije trećine.
Naravno slični postupci se mogu primijeniti na mnoge dokumente.

Procedura sporazumnog raskida braka kad građani sami obavljaju raskid
Prvi supružnik ispuni e- obrazac Zahtjev za sporazumni raskid braka na državnoj platformi sa svoje e adrese i obavi autentifikaciju.
Drugi supružnik ispuni e- obrazac Zahtjev za sporazumni raskid braka obrazac sa svoje e adrese i obavi autentifikaciju.
Računalni program poveže ta dva obrasca u Rješenje o sporazunom raskidu braka.
Program unese Rješenje …u matičnu evidenciju nakon pravomoćnosti ili izjave o odricanju od čekanja pravomoćnosti.
Program šalje Rješenje …na e adresu građana.
Građanin plaća naknadu državi koja je 1/3 sadašnje.

Ova procedura je znatno jeftinija od svake koju će naplaćivati javni bilježnik, a država ima znatno manje troškove nago sada. Rješenje se izdaje odmah, a pravomoćno nakon zakonskog roka.

Zaključak
Prijedlog zakona o izvanparničnom postupku – dio o izmještanju zadaća iz javnog u privatni sektor je dokaz neznanja i nesposobnosti vlade, njenog nerazumjevanja trendova u svijetu te nebrige o blagostanju građana.
On oduzima prava građanima da samostalno obavljaju poslove s državom te nepotrebno poskupljuje taj posao za građane i protivan je ljudskim pravima te slabi državu.