Primitivno obmanjivanje članova parlamenta se odvija putem:
– iznošenja ocjena bez dokaza – statističkih pokazatelja (često s glupom argumentacijom),
– iznošenje malog broja važnih podataka, izbjegavanje iznošenja važnih podataka,
– iznošenje nebitnih ili nedostatno značajnih podataka,
– nestručnim i neistinitim obrazloženjima podataka koje se iznose, nedostatnim objašnjenjima podataka,
– ustraje se na iznošenju sintetskih podataka na razini države,
– izbjegavaju se elementarni podatci, posebice onih koji govore o stanju osobnoj i javnog standarda građana,
– osim nedostatnih i određenjem upitnih podataka državne statistike koriste se i podatci iz inozemnih i privatnih izvora.

Odlučivanje parlamenta u potpunoj informacijskoj pomrčini , zaostajanje države i siromašenje građana
Poznato je da se u sprovođenju javnih politika mora biti uspostavljen informacijski sustav pomoću kojeg se može upravljati svakom javnom politikom zasebno. Stoga bi izvještaji i njihova struktura vlade parlamentu morali sadržavati sve pokazatelje javnih politika i to samo one koje objavljuje državni statistički zavod i HNB, a uz komentar vlade. Pravilnik o izvješćima vlade parlamentu bi trebao donositi parlament, a državni statistički zavod biti u posebnom pravnom odnosu s parlamentom.

Informacijski sustav države (statistički državni zavod + ministarstava i agencije + HNB) je nedostatan, nerazvijen i neadekvatan da bi parlament mogao upravljati državom, a također i vlada. Informacijski sustav države je mješavina ostataka starog društvenog sustava s primjesama usmjerenja EU, a neodgovarajući za razvoj demokracije i tržišta.
Posljedica je da se učinci javnih politika i povećanja koristi za građane ne mogu analizirati te pokretati postupke poboljšanja te da izostaje razvoj države, a građani siromaše.

Loši zakoni o vladi i ministarstvima te radu parlamenta
Bez zakonom određenih obveza izvještavanja vlade parlament ne može ostvarivati svoje zadaće i ovlasti niti razumjeti zadaće i ovlasti vlade koji su izuzetno loše u sadašnjim zakonima napisane. Naravno, treba temeljito promijeniti Zakon o statistici i Zakon o vladi.
Bez zakonom određenih pokazatelja koji su pokazuju direktnu korist građana, a o kojima vlada mora redovito izvještavati parlament, parlament ne može upravljati razvojem države i omogućava vladi da devijantno stvara parazitsku i destruktivnu strukturu vlasti i javnog sektora.

Sadašnji Zakon o statistici je loš i s aspekta razvoja države i s aspekta strukture podataka
Prema Zakonu o statistici iz 2020. strukturu podataka koje Državni zavod za statistiku treba obrađivati određuje Vlada. Vlada, na prijedlog ministra nadležnog za statistiku, utvrđuje program rada, strukturu podataka i drugo važno za rad zavoda. Ministar nadležan za statistiku, zajedno s relevantnim stručnjacima i savjetnicima, sudjeluje u izradi programa rada i drugih smjernica u skladu s potrebama države i međunarodnim standardima statističke prakse i time čini da statistički podatci budu važni i korisni. To omogućuje prilagodljivost na promjene u državnom okruženju te novim potrebama.
Sve to je upitno, a tvrdnja iz zadnje rečenice je neistinita. Može omogućiti, ali ne mora.

Zamislite da obrazac završnog računa za poduzeća određuje poduzetnik, a ne porezna uprava. Zamislite da jedan direktor nekog procesa poduzeća određuje godišnje planove. Zamislite da neki zaposleni svome nadređenom propisuje kako će ga kontrolirati.
Naravno to je nezamislivo jer ne postoji i protivno je svrhama: prvo poreza, drugo dobiti poduzeća, a treće načelima upravljanja.
Svi elementi devijantnog zaključivanja o zadaćama i ovlastima vlade prisutne su u Zakonu o statistici.

Metoda za određenje strukture podataka – Statistički pokazatelji demokratskih država
Iz pokazatelja javnih politika i drugih koje iznosi vlast i državni zavod za statistiku može se odrediti je li vlast demokratska ili je nedemokratska. Dovoljno je zapitati se odražavaju li pokazatelji ona poboljšanja od kojih građani imaju direktne koristi.¹

Građani pojedinci i skupine, institucije mogu imati različita i brojna stajališta, vrednote, kriterije i prioritete o tome što je uspješna vlast. Ocjena uspješnosti vlasti, vladajuće političke stranke² (vlade) uključuje razne karakteristike i subjektivna stajališta.

Različite situacije države mogu zahtijevati u javnim politikama pokazatelje ovisno o specifičnostima društva, političkog sustava, zahtjeva i očekivanja građana. No, između tih pokazatelja postoji određeni broj pokazatelja čija javna objava ukazuje kakva je država demokratska ili ne.

Pokazatelji rada vlasti o direktnim koristima³ za građane
Svi brojni pokazatelji ocjenjivanja uspješnosti vlasti se mogu sintetizirati u grupi pokazatelja o direktnim koristima za građane koji ujedno pokazuju i odnos vlasti prema građanima. To su:
– motivacija za stvaranje i život u državi/ de-motivacija za odlazak građana,
– porezi i svi ostali troškovi koje država nameće građanima i poduzetnicima,
– socijalna raspodjela iz proračuna građanima,
– obujam i kvaliteta javne usluge u korist građana,
– obujam i kvaliteta javne usluge za kontrolu građana,
Građani često ocjenjuju vlast prema tome kako se brine o njihovim socijalnim potrebama i kakvu im javnu uslugu omogućava.

Pokazatelji rada vlasti se dijele i prema tome gdje se mjere (u kojoj fazi javne politike). Nakon prve ili slijedećih faza ili na kraju.
Nedemokratske vlasti često prikazuju, kad su prisiljene, mjerenje na kraju procesa javne politike jer time nastoje prikriti svoje greške ili ne činjenje. Primjerice pokazatelj koji se objavljuje je broj umrlih od malignih bolesti Ne objavljuje se istovremeno broj kontrola na koji su građani pozvani i broj obavljenih kontrola, broj izliječenih, sredstva i novac utrošen na edukaciju građana da bi smanjili rizike od bolesti, promjene u dozvoljenim aditivima u prehrani i supstanci u poljoprivredi,…

Percepcija i saznanje građana o vlasti
Percepcija građana u određenim situacijama stvara pogrešne zaključke o uspješnosti.
Ona se često razlikuje među građanima ovisno o njihovim vrednotama, zaključcima, vjerovanjima, uvjerenjima, znanju, iskustvima i prioritetima, a kriteriji zaključka percepcije tad ovise o individualnom pristupu građana.
Percepcija građana o vlasti stvara se uglavnom iz temeljem informacija iz medija i usmene predaje bliskih osoba te zaboravljanja. Kvaliteta medija je u nedemokratskim državama loša, podložni su utjecaju novca i „nelegalnih” utjecaja i većinom prenose stavove vlasti koji su zasnovani na prikazivanju vlasti uspješnom.

Saznanje građana o uspješnosti vlade
Ljudi mogu samo saznanjem istinito misliti i zaključiti. Demokratske vlasti omogućavaju građanima podatke i informacije da mogu saznavati i ocjenjivati njihov rad, a nedemokratske to ne čine te sakrivaju podatke i pogrešno ih tumače.

U tkz. demokracijama ne postoji državni sustav statistike, neovisan od utjecaja vlade koji bi omogućavao građanima da ocjenjuju vlast putem stručno odabranih i zakonom određenih pokazatelja za ocjenu vlasti-vlade. Time je građanima onemogućeno saznavanje potrebnih podataka i informacija, a sami izbori postaju za demokraciju nefunkcionalni jer ne omogućavaju izbor poštenih i stručno najboljih državnih upravljača.
Nedostatak pravilno određenih pokazatelja o radu vlade je jedan od razloga zašto demokracije ne mogu napredovati u razvoju i zašto se nesposobno i moralo nepodobni mogu penjati visoko po društvenoj hijerarhiji.

Umjesto potpunog, stručnog i lakog za razumijevanje i odlučivanje prikaza pokazatelja upravljanja državom od vlasti, parlament i građani su suočeni s:
– konceptualno potpuno pogrešnim i nepotpunim sustavom pokazatelja u korist građana,
– dijelom pogrešno određenim pojedinim pokazateljima, pogrešnim tumačenjem pokazatelja, prešućivanja jednog ili više pokazatelja
– s hvalospjevom, neistinama i propuštanje govora o važnim pokazeteljima

Dakle, građanima vlast ne omogućava saznavanje o događanju s državom pa im tako onemogućava ustavna prava.
Posljedice toga su da parlament ne može upravljati sukladno koristima građana i utjecati na vladu da kvalitetnije radi, a opozicija ne može ostvarivati svoje stvaralačke i kontrolne zadaće i ovlasti.
Posljedica toga su da su među građanima formirane tri grupe birača: stalno aktivni i pasivni te povremeno aktivnih. Skoro svi su nedostatno informirani te zaključuju o vlasti temeljem percepcije i emocija često stvorenih propagandom ideologije plasirane u većinskim medijima koje kontroliraju vlasti . Njihova sposobnost da upravljaju putem predstavnika u parlamentu drastično je onemogućena.

Ne građanske vlasti ne koriste i ne razvijaju demokratske
pokazateljeupravljanja državom, dakle one pokazatelje koji pokazuju
stanje korisno za građane, već laprdaju o onima pokazateljima
koji se navodno poboljšavaju (brojke se poboljšavaju,
ali su uzroci poboljšanja loši.

Sve što vlada radi u demokracijama mora se mjeriti pomoću
mjera koje oslikavaju ono što vlast radi u korist građana.
Naravno, kasnije treba odvojit u analizi utjecaj države i utjecaj građana pojedinca na stanje pojedinaca.

DIREKTNI POKAZATELJI

A/ OSOBNI ŽIVOTNI STANDARD⁴

ŽIVOTNA VITALNOST GRAĐANA
* Broj građana (m,ž)
* Broj državljana i ne rezidenata
* Broj doseljenih i iseljenih građana, razlika
* Broj rođenih, umrlih, razlika
* Broj građana po dobnim grupama, prosječna dob građana
* Broj obitelji, prosječni broj članova obitelji
* Prosječna dob doživljenja građana (m, ž),
* Prosječan broj godina bez kroničnih bolesti

RADNA VITALNOST
* Broj građana koji se nude tržištu rada
* Broj građana na zavodu za zapošljavanje koji nemaju vještine za rad na tržištu
* Broj radnih sati tjedno, broj dana GO
* Broj građana koji su i koji nisu u stalnom radnom odnosu
* Broj ljudi s više poslova
* Broj poduzetnika
* Broj poduzetničkih pravnih subjekata
* Neto dobit poduzeća u privatnom sektoru po zaposlenom

SOLVENTNOST GRAĐANA
* Broj zaposlenih i nezaposlenih, broj zaposlenih s ugovorima na određeno vrijeme, broj zaposlenih na pola radnog vremena
* Broj zaposlenih mladih i osoba s invaliditetom,
* Prosječna mjesečna bruto i neto plaća i medijan, minimalni dohodak, postotak građana koje živi ispod minimalnog dohotka (siromašni), medijan dohodak obitelji, deset razreda
* Dostojanstveni dohodak
* Kupovna moć građana (cijene hrane, stambenih troškova, odjeće i obuće,…..prijevoza, i drugo.

IMOVINA GRAĐANA
*Broj stanova, broj praznih stanova, broj stanova standardne kvalitete,
* Broj potencijalnih kupaca stanova,
* Broj najmodavaca i najmoprimaca stanova,
* Broj prosječnih plaća za cijenu 1m2 stana
* Broj i prosječna starost osobnih vozila u prometu, broj prosječnih plaća za auto niže srednje klase
* Dug građana, štednja građana, blokirani broj građana i iznos
* Omjer duga građana i njihova godišnjeg raspoloživog dohotka
* Vrijednost dionica i vrijednosnih papira građana
* Površine građevinskih, poljoprivrednih i šumskih terena u vlasništvu građana

EKONOMSKA VITALNOST GRAĐANA
* Prosječni porezi po građanu koji ostvaruje dohodak
* Prosječni para porezi i sve naknade po građanu koji ostvaruje dohodak
* Prosječna naplata usluge javnog sektora po građanu
* Procijenjeni ukupni svi sati rada građana utrošeni za obveze koje im nameće država
* Ukupan iznos za koje država sili građana da plaćaju uslugu privatnom sektoru
tj. nedržavnim zaposlenicima (javni bilježnici, odvjetnici, stp,..)
* Oduzimanje imovine građanima za infrastrukturu i druga

B/ JAVNI STANDARD GRAĐANA

OBRAZOVANJE
* Broj pismenih građana i građana koji su završili bilo koji oblik formalnog obrazovanja
* Broj godina obveznog obrazovanja
* Broj građana s visokom stručnom spremom
* Troškovi za obitelj i dostupnost obrazovanja po učeniku i studentu
* Broj djece koja pohađaju osnovnu školu u određenoj dobi
* Broj mladih koji upisuju i završavaju srednje školovanje
* Broj mladih koji studiraju
* Broj učitelja, prosječan broj đaka na svakog učitelja
* Prosječni troškovi države za obrazovanje po studentu sa i bez troškova osoblja
* Stopa napuštanja školovanja po vrstama
* Sudjelovanje žena i muškaraca u visokom obrazovanju
* Broj građana iz manjina koji se školuju

ZDRAVSTVO
* Broj građana koji imaju pristup zdravstvenoj skrbi
* Broj građana koji imaju osiguranje koje pokriva troškove zdravstvene skrbi
* Prosječni iznos koji država troši na zdravstvenu skrb po stanovniku sa i bez plaća osoblja
* Broj liječnika na 1.000 stanovnika
* Broj djece koja su primila preporučena cjepiva
* Broj građana zaraženih kroničnim bolestima po vrstama
* Prosječna predviđena dob koju očekuje da će osoba živjeti
* Broj smrtnih slučajeva dojenčadi ispod godinu dana starosti
* Broj smrtnih slučajeva zbog krvožilnih bolesti
* Broj smrtnih slučajeva od raka

EKSTREMNI ŽIVOTNI DOGAĐAJI GRAĐANA
* Broj beskućnika
* Broj ovisnika o alkoholu
* Broj ovisnika o drogi
* Broj ovisnika o kockanju
* Broj samoubojstava
* Broj osoba koji se bave prostitucijom
* Broj kršenja ljudskih prava, struktura, prijava i povoljna rješenja
* Parametri sudskih postupaka
* Broj zatvaranja i šikaniranja novinara, političkih protivnika i drugih oblika represije
* Broj krivičnih prijava građana institucijama države

STANJE DRUŠTVA
* Broj građana koji imaju pristup socijalnim uslugama, struktura
* Broj upravljača, stručnih, pomoćnih i administrativnih radnika spram broja
zaposlenika koji pružaju intelektualne naturalne javne usluge građanima
* Broj mjesta u dječjim vrtićima države
* Postotak financiranja troška vrtića po djetetu od strane države i roditelja
* Standard kvalitete usluge vrtića, iznos troškova za hranu smještaj i osoblje
* Broj starijih građana koje žive samostalno
* Broj starijih građana koji žive samostalno uz podršku državu radnom pomoći
* Broj kreveta u staračkim domovima
* Broj kreveta u hospiciju na trošak države
* Broj kremiranja i smještaja urne (troškove nadoknađuje država)
* Broj obitelji koje imaju pristup internetu, telefoniji
* Kvaliteta cestovne i ulične infrastrukture
* Kvaliteta javnog prijevoza, obujam po vrstama

SOCIJALNA PRAVDA
* Broj kriminalnih i prekršajnih djela
* Broj oprečnih presuda na višim sudovima koje su postale pravomoćne
* Broj upravnih sporova građana protiv države i države protiv građana
* Broj civilnih i krivičnih sudskih predmeta, dužina trajanja do pravomoćne presude, broj rasprava
* Naplata sudskih pristojbi
* Odštete koja država plaća građanima
* Rješenja u slučajevima obiteljskog nasilja, broj fizičke zaštite, broj pravnih slučajeva

MIROVINE
* Broj građana koji primaju mirovine po razredima visine mirovine
* Prosječna, medijan i minimalna mirovina
* Uvjeti za odlazak u mirovinu, minimalne godine, ostalo
* Broj i prosječna naknada za starost onih koji nisu ostvarili pravo na punu mirovinu, a niti mirovinske uvjete

OKOLIŠNI POKAZATELJI
* Količina stakleničkih plinova ispuštenih u atmosferu
* Količina energije potrošena u zemlji, podijeljena po izvoru
* Količina otpada koja se generira i reciklira u određenom razdoblju
* Skup pokazatelja za kontrolu vode
* Skup pokazatelja za kontrolu zraka
* Skup pokazatelja za kontrolu mesa, povrća i voća, kruha
* PM10 i PM2.5 čestice predstavljaju suspendirane čestice prašine u zraku. PM10 su čestice promjera manjeg od 10 mikrometara, PM2.5 su čestice promjera manjeg od 2.5 mikrometra. Manje čestice mogu prodrijeti dublje u dišne puteve i imati ozbiljniji utjecaj na zdravlje.
Ozonski plin Ozon u nižem dijelu atmosfere može biti štetan po zdravlje. Iako ozon u stratosferi štiti od štetnih UV zraka, površinski ozon može izazvati respiratorne probleme i iritaciju očiju.
Dušikov dioksid potječe uglavnom iz izgaranja fosilnih goriva. Povećane razine mogu pridonijeti iritaciji dišnih puteva i pogoršati astmu.
Sumpor dioksid proizlazi iz izgaranja fosilnih goriva i industrijskih procesa. Visoke koncentracije sumpor dioksida mogu izazvati iritaciju dišnih puteva i pridonijeti respiratornim bolestima.
Benzapiren je spoj koji nastaje izgaranjem ugljikovodika i često se koristi kao pokazatelj prisutnosti zagađenja zraka iz izgaranja fosilnih goriva.
Karbon monoksid Bezbojni i bezmirisni plin, često potječe iz izgaranja fosilnih goriva. Visoke koncentracije mogu biti opasne po zdravlje jer smanjuju sposobnost krvi da prenosi kisik.
Volatile Organic Compounds  nastaje iz različitih izvora, uključujući industrijske procese i ispuštanje vozila. Mnogi VOC-ovi mogu pridonijeti formiranju ozona i imati dugoročne štetne učinke na zrak i zdravlje.

* U vodovodima se često mjere različiti parametri kako bi se osigurala kvaliteta vode i zaštitilo zdravlje potrošača. Čestipokazatelji zagađenosti vode u vodovodima su:
Bakteriološki pokazatelji
E. coli Bakterija Escherichia coli je pokazatelj fekalne kontaminacije i može ukazivati na prisutnost patogenih mikroorganizama.
Coliformne bakterije Ovi mikroorganizmi također su indikatori fekalne kontaminacije i općenito se koriste za procjenu bakteriološke kvalitete vode.
Fizikalno-kemijski pokazatelji
Boja: Mjerenje boje vode može ukazati na prisutnost organskih tvari.
Miris i okus: Ovi su parametri važni za ukazivanje na moguće zagađivače ili kemijske promjene u vodi.
pH-vrijednost Mjeri kiselost ili alkalnost vode. Voda s pH-vrijednošću izvan normalnog raspona može biti neprikladna za konzumaciju.
Kemijski pokazatelji
Koncentracija organskih tvari Može uključivati mjerenje koncentracije organskih spojeva kao što su pesticidi, herbicidi, i ostale kemikalije koje mogu dospjeti u vodu.
Koncentracija teških metala: Uključujući živu, olovo, bakar i druge metale koji mogu biti štetni za zdravlje ako su prisutni u visokim koncentracijama.
Mikrobiološki pokazatelji
Broj bakterija Opći broj mikroba može se pratiti kao pokazatelj opće higijene i zdravstvene ispravnosti vode.
Turbiditet: Mjera mutnoće vode koja može ukazivati na prisutnost suspendiranih čestica.

* pokazatelji zagađenosti voća i povrća uključuju različite tvari koje mogu utjecati na sigurnost hrane. Ovi pokazatelji obuhvaćaju kemijske, biološke i fizikalne parametre.
Pesticidi Praćenje razine pesticida na povrću i voću ključno je za sigurnost hrane. Pesticidi se često koriste u poljoprivredi kako bi se kontrolirali štetnici, ali njihovi ostaci na biljkama mogu predstavljati rizik za zdravlje.
Bakterije i mikroorganizmi
Coliformne bakterije: Prisutnost ovih bakterija može ukazivati na fekalnu kontaminaciju, što predstavlja ozbiljan rizik po zdravlje.
Salmonela i E. coli: Ove bakterije su patogene i mogu uzrokovati ozbiljne bolesti ako su prisutne na voću i povrću.
Mikotoksini
Aflatoksini: Ovi toksini proizvode gljivice iz roda Aspergillus i mogu biti prisutni na orašastim plodovima, žitaricama i suhim voćem.
Teški metali:
Olovo, kadmij, živa: Visoke razine ovih teških metala mogu biti prisutne u tlu i vodi te se mogu apsorbirati biljkama, predstavljajući potencijalni rizik po zdravlje.
Bakterijski patogeni
Listeria, Campylobacter, norovirusi Ovi patogeni mogu uzrokovati bolesti ako su prisutni na povrću ili voću.
Rezidui antimikrobnih tvari
Ostaci antibiotika: Ako su biljke tretirane antibioticima, ostaci ovih tvari mogu ostati na plodovima.
Alergeni
Prisutnost alergena Ovisno o vrsti hrane, praćenje alergena, poput orašastih plodova, glutena ili drugih potencijalnih alergena, važno je za osobe s alergijama.
Radioktivni elementi
Cezij, stroncij, radioaktivni izotopi Ovi elementi mogu biti prisutni u tlu i vodi, a biljke ih mogu apsorbirati, posebno u područjima gdje je došlo do nuklearnih nesreća ili testiranja.

Opozicija mora u pravnom sustavu pokrenuti inicijativu da se odredi što
državni statistički zavod mora neovisno izvještavati građane i parlament
o radu vlade u korist građana, uz vladin komentar.

Pokazatelji državne statistike moraju odražavati načela ustava i demokracije.
Obmanjivanje podatcima treba spriječiti u parlamentu zbog građana
i uspostave odnosa moći sukladno njihovom doprinosu razvoju
države i standarda građana. i spriječiti da neformalni utjecaji pobijede
u borbi za moć i unište demokraciju.

Napomene
1 Dakle, to sigurno nisu indirektni i loši pokazatelji poput BDP-a i ocjena rating kreditnih agencija. A brojni drugi poput pokazatelja broja nezaposlenih koji opada, lažno se tumači da se prikaže kao uspjeh. Kakve koristi imaju građani od toga što vlast svojim djelovanjem i nedjelovanjem prisiljava građane da se isele? Kakve koristi imaju građani od imigracija koja će zbog lošeg javnog sektora izazvati brojne teškoće.