I/ UVOD
Trebaju li građani u demokraciji javne bilježnike?
Da se ne bi dogodiilo nerazumijevanje teksta ističem da se  zalažem da:
a) postoji što je moguće više pravno organizacijskih oblika, pa i oblik javnog bilježnika,
b) građani nemaju obvezu ići kod javnih bilježnika već da mogu sami uz pomoć države rješavati svoje pravne poslove,
c) se korištenjem poslovnih modela u korist građana i suvremene tehnologije usluge države podignu na najvišu razinu kvalitete uz minimalne troškove za građane.

Ideologije i zakoni te organizacija države
Ideologija je skup pojmova i tvrdnji koja neka javna ili tajna organizacija plasira u javnost da bi sebe uzdigla u odnosu na druge, stvorila dojam i predodžbe kod javnosti kakve želi i ostvarila sebi bolji materijalni ili utjecajni položaj. To čine kreiranjem zakona i pisanjem pravila u njihovu korist, korištenjem proračuna u nabavi i u prodaji u korist određenih interesa, stvaranjem medijske slike o svojoj ideologiji kao dobroj ili jedino mogućoj. To se često dešava protivno konceptima ljudskih prava i demokracije te na štetu građana.
Političke stranke i njihovi dijelovi, ekonomski moćni povezani interesi i strukovne organizacije su utjecajniji u kreiranju zakona, izbjegavanju svrhe zakona i proceduralnim zamkama za građane u provedbi zakona te organizacije javnog sektora koje štite svoj povlašteni monopolni položaj. Svaki nastoje nametnuti svoju ideologiju.
Ne postoje političke odluka, postoje odluke za korist svih građana i države, te odluke u korist pojedinih ili dijela građana i poduzetnika te inozemnih aktera.
Ideološke tvrdnje nemaju dokaza. Jedna od njih je Javno bilježnička služba (JBS) je neophodno potrebna za organizaciju država.
Za tu tvrdnju nema dokaza, a niti je istinita. I naravno može se bez JBS i to mnogo jeftinije i za društvo i za građane.

II/ ANALIZA IDEOLOŠKIH TVRDNJI
Tvrdnje ideologa JBS i tvrdnje stručnjaka za upravljanje i organizaciju
Pogledajmo na primjeru JBS što tvrdi ideologija bilježnika i vladajućih, a što tvrde struke upravljanja i organizacije o tom procesu državne regulacije kad bi on bi oblikovan prema demokratskim načelima.

Tvrdnja 1. JBS je specifični i funkcionalni dio pravosuđa i djeluje preventivno i u korist građana./*
* JBS je specifična po zadaćama koje obavlja? Da
* Djeluje li JBS? Djeluje. Djeluje li kvalitetno i povoljno? O tom nema dokaza, a usluge su skupe.
Građanin kaže da mu je mjesto prebivališta u Zagrebu Vrbik, a da je dobio poziv za dopunu ostavinske rasprave u Gajnicama koje su udaljene više kilometara od mjesta prebivališta, umjesto da dobije bilježnika u susjedstvu.
Drugi građanin kaže da su mu pokušali naplatiti vrijednost usluge za naslijeđenu česticu zemlje koja je šuma kao da je građevinsko zemljište.
Neki građani moraju putovati do javnog bilježnika desetinama kilometara.
* Preventivno djelovanje se može u pravnom sustavu oblikovati i na drugi način primjerice standardnim ugovorima objavljenim u zakonima za pojedine vrste transakcija.
* U korist građana? Dovoljno je pogledati cijene usluge i usporediti ih s medijalnom plaćom i medijalnom mirovinom.
Građani plaćaju javnobilježničku pristojbu ( prihod državnog proračuna), javnobilježničku nagradu (za izvršene zadaće bilježnika ) i PDV.
Bilježnici financiraju prostor i opremu računalni sustav, arhivu, obuku i plaće iz prihoda.
Zaposlenici mogu biti prisjednici, savjetnici i vježbenici te moraju imati najmanje propisane plaće. Svi moraju biti magistri prava i s pravosudnim ispitom, osim vježbenika. Prisjednici moraju imati javnobilježnički ispit.
Gotovo uvijek u javnom sektoru je organizacija pojedinih institucija oblikovana tako da ima formalno pravno prekvalificirane zaposlenike što uzrokuje nepotrebno velike troškove javne usluge. Svakako na to utječe aplikacijska i tehnološka razina. Privatni sektor izuzetno pazi da se ne stvaraju nepotrebni troškovi prekvalificirane radne snage.

Tvrdnja 2. JBS je javna služba , a ne tržišna usluga.
Obrazloženje ideologa bilježnika kaže.
– Ministarstvo pravosuđa i uprave i HJK kontroliraju JBS. Postupanje u predmetima se provodi na zakonom propisani način .
I poduzetnike kontrolira Ministarstvo financija i drugi pa nisu javna služba, a postupaju po zakonima.
– Javni bilježnik ne smije raditi druge poslove. I poduzetnici smiju raditi samo ono za što su registrirani.
Točno je da bilježnička usluga nije tržišna usluga. Budući da nije, onda je netržišna i riječ je o za građanima prisilnom radu kojeg država nameće građanima te prisiljava kupovanju „javnih usluga”.

Tvrdnja 3. JBS je prikladna za van parnične nadležnosti sudova koje građani najviše trebaju.
Već je pojam „vanparnične nadležnosti sudova” sumnjiv. Riječ je o „dobrovoljnom uređenju odnosa” građana kojeg je država monopolom prvo uzela sebi, a zatim ga daje nepotrebno bilježnicima.
Postoje i drugi načini da se riješe „van parnične nadležnosti sudova”.
Ovjera potpisa na ugovorima i dokumentima kod JBS služi kao dokaz da je neka pravna radnja učinjena jer država ne vjeruje svojim građanima pa želi spriječiti buduće potencijalne sukobe i u svojoj evidenciji imati dokaz.
Postoji i drugi načini utvrđenja identiteta osim osobne iskaznice i kontrole slike na njoj.

Tvrdnja 4. JBS se ne može zamijeniti umjetnom inteligencijom
JBS se može ukinuti i drugačije riješiti organizacija poslova koje su sada u nadležnosti JBS.
To se može učiniti „političkom odlukom” ili upravljačkom i organizacijskom odlukom koja dokazuje koliko je za državu i građane bolje da ne postoji obveza građana da plaćaju „uslugu JBS)
Nova tehnologija komunikacije i aplikacije s složenijim i brojnijim algoritmima uvijek mogu zamijeniti masovni standardni rad pogotovo ako su zakoni rađeni s namjerom da povećaju konkurentnost svih građana, a ne da raspodjeljuju novac utjecajnim. Već sada aplikacije mogu zamijeniti znatan dio poslova JBS, a posebno mogu smanjiti formalnu kvalifikaciju zaposlenika koji uz minimalnu dodatnu obuku struke mogu obavljati poslove iz sadašnje nadležnosti JBS.

Tvrdnja 5. JBS djeluje preventivno da bi broj sporova u dijelu obveznih odnosa bio što manji.
Poboljšanje loše kvaliteta zakona, promjena javnih politika u korist građana, a ne interesnih grupa, poboljšanje nedovoljno oblikovanih i zaostalih organizacijskih procesa institucija javnog sektora te primjena digitalizacije može znatno smanjiti izbijanje konfliktnih odnosa u pravnom prometu.
Broj sudskih sporova ukazuje drugačije od tvrdnje.

III/ NAČINI KAKO RIJEŠITI DOBROVOLJNO RAZVRGNUĆE BRAKA BEZ JBS
1. U aplikaciji e-građani muž i žena svaki sa svojom šifrom ulaska u sustav pošalju e mailove na e-adresu „ dobrovoljno razvrgnuće braka” u kojima navode informacije prema standardnom obrascu iz Zakona. Službenik suda ih upiše u evidenciju i pošalje im dokument o izvršenoj rastavi.
Mali napor za građane, mali trošak četvrt sata rada službenika po 40 eura sat, oba građana plaćaju deset eura.

2. U poboljšanoj aplikaciji e-građani muž i žena svaki sa svojom šifrom ulaska u sustav pošalju e mailove sa strukturiranim poljima” (predefinirani e obrazac) s informacijama na e-adresu „ dobrovoljno razvrgnuće braka”. Aplikacija spoji oba predefinirana obrasca, i upiše podatke u registar – bazu, napiše rješenje te ga s digitalnim potpisom pošalje na e-adrese muža i žene.
Mali napor za građane, trošak oko 5 eura.

3. Prema predefiniranom obrascu uz digitalni potpis muž i žena e-mailom šalju na adresu „dobrovoljno razvrgnuće braka”

4. Blokchain aplikacijama će građani davati nove informacije i dobvjati potvrde svih javnih registara.
Građani ni u jednom slučaju ne trebaju ići i vraćati se od javnog bilježnika, tamo čekati red, i skupo plaćati uslugu. Kontrola identiteta može biti i uz pomoć koda kojeg građani dobiju SMS porukom i upisuju na zahtjev državi.

Blokchain aplikacije omogućavaju građanima brojne koristi u odnosima s državom, a državi smanjuj njene troškove. Primjerice da se ukine obveza građanima da kupuju „uslugu JBS” već da je samo izvode i štede novac i vrijeme.
Blockchain je aplikacija koju svrstavaju u „umjetnu inteligenciju” i služi za siguran prenos digitalne informacije u nekom sustavu te isključuje posrednika između dva pravna subjekta kao neophodnog garanta događaja. Blochchainom transakcije se obavljaju direktno između dva korisnika i poslužitelja s aplikacijom i ostaju trajno zabilježene.
Blokchain aplikacija je niz digitalnih blokova. Informatički zapis u blockchainu je složen kriptiran algoritam. Svaki digitalni blok ima jedinstveni zapis i maksimalnu količinu podataka za pohraniti. Kad je blok napunjen nastaje novi blok. Prethodni blok se ne može mijenjati.
Platforma Javni registri na blockchain uz promjenu zakona i poslovnih modela države može lako zamijeniti JBS koja postaje nepotrebna kao prisilno mjesto kupovanja građana, a može ostati kao usluga za dobrostojeće građane ili one koji to žele.

IV/ KAKO POSTUPA DEMOKRATSKA DRŽAVA PREMA CIJENAMA NJENIH „USLUGA” I „USLUGAMA KOJE JE PREPUSTILA” DA U NJENO IME OBAVLJAJU DRUGI
* Mora li demokratska država javno objavljivati kalkulaciju troškova za pojedine javne usluge i dobit javnih bilježnika? Da.
* Mora li to demokratska država povezivati sat rada javnog bilježnika sa prosječnom cijenom rada zaposlenika i odgovarajuće tome određivati cijenu „usluge JBS” ? Da.
* Mora li demokratska država tražiti da javni bilježnici računovodstveno vode odvojeno poslove za građane i poslove za poduzetnike da bi vidjela plaćaju li građani javnim bilježnicima više nego što je prosječna dobit poduzetnika? Da.
* Pitanje je smije li u demokraciji se na „javnoj usluzi” ostvarivati dobit od građana budući da to nije tržišna usluga i koliko?
Je li tako u praksi? Nije.
JBS je 1995., zakonom uvedena u RH. Do tada je JBS date nadležnosti obavljala država.
Je li to bilo potrebno napraviti i koliko je to jeftinije za građana podataka nema pa je to sumnjivo.
U državi su već postojali ljudi i infrastruktura te je uvođenjem JBS povećan društveni trošak, a nije izvršeno smanjenje resursa u državi.
Zakon je dodijelio JBS poslove ovršnih predmeta (9/ 202) , a krajem 2023 transakcije s zemljišnim knjigama te razna postupanja u nespornim izvanparničnim poslovima

Poznato je da se razvojem tehnologije mijenjaju organizacije poduzetnika i institucija javnog sektora. Neke nestaju, a neke se razvijaju i jačaju, neke države to učine među prvima, a neke kasne desetljećima. Kumulacija know i do howa, digitalizacija i umjetna inteligencija te promjene upravljačkih modela izazivaju ogromne organizacijske promjene i sve mogu biti u korist građana.

.