Prodajna cijena i kvaliteta kruha ovisi o:
* financijskim i tehničko – tehnološkim zahtjevima državnog proračuna i javne uprave spram pekare ( dozvole za rad pekare, investicijski troškovi koje države svojim para porezima povećavaju, PDV, porezu na dohodak zaposlenika u pekara, porezu na dobit, raznim izdatcima povezanim za redovno poslovanje poduzetnika, a na zahtjev države),
* o kvaliteti upravljanja pekarom, dakle sam poduzetnik,
* stupnju monopoliziranosti dijelova „tržišta” koji bitno utječu na elemente kalkulacije kruha, energija, transport, konkurenti, uspješni lobisti,
* ostalo.

Na prodajnu cijenu kruha tj. poduzetnika utječu: osim gore navedenih faktora gubitci zbog loše administrativne regulacije poslovanja države, gubitci zbog kašnjenja plaćanja države, gubitci zbog pravosuđa, cijene određene od komunalnih poduzeća koja nisu tržišne, prometna infrastruktura,…
Sve to povećava prodajnu cijenu kruha i smanjuje kupovnu moć građana i poduzetnika.

Kupovna moć građana je pokazatelj koji direktno pokazuje koju korist imaju građani od djelovanja države.
Na kupovnu moć, u RH malu, utječu: prodajne cijene poštenih poduzetnika, od države monopolom određenih poduzetnika, i posrednika u prodaji.
I utjecaj države i to znatno.
Loše pravosuđe, između ostalih šteta, poskupljuje troškove sudskih postupaka. Odvjetnici su plaćeni prema broju ročišta, a ne prema vrsti predmeta. To šteti i proračunu jer upravljači nemaju pokazatelj prosječni troškovi suda prema vrsti predmeta.
Loše javno zdravstvo poskupljuje troškove liječenja za građane jer se dijagnostika i liječenje javnog zdravstva često moraju zamijeniti odlascima u privatni sektor da bi se spriječilo pogoršanje zdravstvenog stanja.
Loš mirovinski sustav s mirovinama nedovoljnim za život direktno smanjuje kupovnu moć.
Nedovoljan broj mjesta za studije i u vrtićima. Troškovi dozvola i dokumenata za izgradnju kuće.
Korupcija i kriminal.
I još mnogo toga.
Sve to znatno smanjuje kupovnu moć građana, a niti jedna statistika ne govori o tome.

Na cijenu kruha poduzetnika iz privatnog sektora utječe:
– sam poduzetnik upravljanjem,
– država prvi put direktno prema poduzetniku povećavajući mu troškove,
– država drugi put indirektno povećavajući troškove poduzetniku na način da povećava troškove njegovih dobavljača,
– država treći put smanjujući kupovnu moć građana.
Utjecaj države je mnogo veći od utjecaja poduzetnika.