Djeluje li Predsjednik vlade (PV) pretežito u sukobu interesa i time znatno šteti građanima? Pitanje je zahtijeva li takav obujam djelovanja PV i tolike štete građanima zakonske sankcije?
Nedemokratske i “demokratske vlasti” imaju jednu zajedničku karakteristiku pod reguliranost rada parlamenta i vlade!
Analiza strukture tema govora PV u parlamentu i medijima ukazuje da malo govori o upravljanju državom, pogotovo o temama što treba učiniti da se poveća standard građana.
Većina govora PV su o opoziciji i osobnim napadima, aferama, česte su prazne fraze i upitna tumačenja događanja,.hvaljenje o uspjesima koji to često nisu.
Velika satnica i resursi proračuna se troši na razne događaje koje nemaju veze s upravljanjem državom samo da bi PV dospio u medije i ostvario veze s lokalnim tijelima svoje stranke.
( Bilo bi interesantno vidjeti zapisnike sastanaka s tijelima lokalne uprave i tim prilikama. To sredstvo se treba ugraditi u Zakon o vladi.)
U demokracijama, uloga PV ima određene obveze (zadaće) i ovlasti.
To uključuje upravljanje državom, vođenje vlade i reprezentiranje zemlje na nacionalnoj i međunarodnoj razini.
Postoji granica (organizacijska i pravna) između obveza koje proizlaze iz uloge PV i političkih aktivnosti povezanih sa strankom u kojoj je PV. Kod nas je ona pod regulirana!
PV svojim djelovanjem, iako je na plaći države za ulogu PV, obavlja mnogo ulogu predsjednika stranke
Ako predsjednik vlade koristi radno vrijeme i resurse (uključujući plaćeno radno vrijeme) za aktivnosti koje su usmjerene na promicanje interesa njegove političke stranke i iznošenje stajališta o odnosima prema opoziciji, to može izazvati pitanja o etičnosti i pravnoj odgovornosti.
U demokratskim državama često je regulirano je da će PV obavljati svoje funkcije s nepristranošću i uzimati u obzir raznolike interese društva.
Postoje pravila i etički standardi kojima su državni upravljači, uključujući PV, obvezni slijediti da bi očuvali integritet svoje funkcije. Ako se smatra da upravljači koriste resurse i vrijeme državnih institucija na način koji je u sukobu s načelima demokracije, može se suočiti s kritikama, (to se kod nas ne događa), a ponekad i s pravnim posljedicama (to bi se trebalo dogoditi hitno i obimno jer se resursi građana rasipaju, a država ne razvija.
U mnogim demokracijama, postoji regulacija koja odvaja uloge državnih dužnosnika i njihove zadaće od stranačkih djelovanja da bi se osigurala nepristranost i integritet vlasti. Pravila zakona su različita ovisno o državi i njezinom ustavnom poretku.
Ako to nije slučaj stvara se prilika da demokratska vlast transformira u nedemokratsku, a ujedno građani siromaše i imaju sve manju kvalitetu javne usluge.
Sukob interesa može zahtijevati zakonske sankcije u određenim situacijama, ovisno o zakonodavstvu pojedine države ili institucije ili inicijative oporbe da se sankcioniraju takve pojave. Zakonske sankcije obično su propisane da bi se osiguralo da javni dužnosnici, zaposlenici u javnom sektoru ne koriste svoj položaj ili ovlasti na način koji bi bio štetan za javni interes.
Neke situacije u kojima je sukob interesa bi morao rezultirati zakonskim sankcijama:
– Ako sukob interesa dovodi do koruptivnih radnji, (primanje mita, davanje pogodnosti ili drugi oblici korupcije,) to često podliježe zakonskim sankcijama. Korupcija bi se trebala smatra teškim kaznenim djelom i biti adekvatno sankcionirana, a nije tako..
– Ako osoba iskorištava svoj položaj ili ovlasti (zlouporaba) da bi ostvarila privatne dobiti ili povlastice na način koji šteti javnom interesu.
– Ako sukob interesa utječe na nedolične poslovne odluke u poslovnom okruženju, posebice u području javne nabave ili dodjele ugovora.
– Kad postoji zakonodavstvo koje propisuje etičke smjernice i norme ponašanja za osobe u javnom sektoru, a kršenje tih normi bude uzrokovano sukobom interesa.
– Ako se ne poštuju zahtjevi zakona koji nalažu da javni dužnosnici otkriju i odvoje svoje osobne interese od službenih dužnosti.
Zakonske sankcije ovise o specifičnostima zakonodavstva svake države ili organizacije.
U nekim slučajevima, etičke ili administrativne sankcije mogu biti primarni oblik odgovornosti, dok u drugima može doći do kaznenog progona. Sankcije se propisuju da bi se osiguralo odgovorno ponašanje u javnom sektoru i očuvalo povjerenje građana u vlast.
Kako su zakoni o radu vlade i parlamenta pod regulirani i to
znatno tako je pravni prostor koji omogućava korupciju znatan.
Teškoća koja ima velik utjecaj na nedostatan razvoj države
i povećavanje jaza osobnog i javnog standarda građana te
države spram razvijenih država i njihovih građana je
nedostatna reguliranost vlade posebno upravljačkih
zadaća i sankcija te sredstava djelovanja parlamenta na vladu.