a) Procesi vlasti i javnog sektora koji štete državi i siromaše građane
Ti procesi će se vrlo vjerojatno odvijati do kraja desetljeća./1 To su:
– zaduživanje države u inozemstvu koje se koristi za nepotrebno financiranje JS (luksuz, bolji radni uvjeti od dijela privatnog sektora, nepotrebni zaposlenici i nepotrebna radna mjesta s visokim plaćama, radkoji je učinkom i kvalitetom manji od konkurentnog, loša struktura zaposlenih obzirom na potrebe građana,….)
– procesi javnih politika zaštite koristi države i građana su rudimentarni,
– procesi koji podržavaju poduzetnike za rad u inozemstvu gotovo i da ne postoje,
– preveliki porezi, para porezi i druga sredstva kojima se osiromašuju građani i poduzetnici,
– loš utjecaj na poduzetnike kojim se smanjuje konkurentna moć i potencijal za razvoj,
nepotrebni zahtjevi JS , nepotrebni rad poduzetnika za JS, kašnjenjima JS koja blokiraju razvoj poduzetnika, štetama koje nanosi pravosuđe, ….
– poduzeća u vlasništvu države koja nedovoljno dobiti uplaćuju u proračun, a imaju prevelike troškove i cijene usluga,
– …….

Karakteristike JS su:/2
* djelomično, ostvaruje svoju svrhu i to loše
* slabe upravljačke i razvojne sposobnosti,
* slabe sposobnosti podrške građanima,
* slabe sposobnosti podrške poduzetnicima,
* prevelik, preskup, loše strukture znanja, metoda i vještina,
* niske kvalitete i učinkovitosti…

b) Procesi „nove poduzetničke kulture koju nameću moćni”, a koji će imati negativne
učinke na konkurentnost privatnih poduzetnika i pad kvalitete javnih usluga u RH
Više od stotine upravljačkih i organizacijskih procesa pretežito inozemnih poduzetnika, ali i dijela domaćih smanjuju privatnom sektoru u RH:/ 3
* broj radnih uloga,
* broj mjesta rada,
* broj zaposlenika,
* visinu plaća dakle i kupovnu moć za zaposlenike koji će ostati raditi.
*…

Zbog toga će:
– proizvodi i usluge uveženi iz inozemstva biti jeftiniji,
– se kupovna moć građana znatno smanjiti, prvenstveno zbog nestanka radnih mjesta s većim plaćama i zatvaranja radnih mjesta,
To će ugasiti dio poduzetnika ili im oduzeti razvojnu sposobnost.
Naravno, neki domaći poduzetnici će „zapošljavati” on line jeftiniju inozemnu radnu snagu, a što je počelo.

Država će imati sve manje prihoda od poduzetništva i građana sa svim negativnim posljedicama.
Posljedice činjenja vlasti nakon 1990-te da javni sektor zapošljava u „socijalnoj funkciji” uništava državu. Naime, svaka isplaćena plaća za nepotreban rad ima i troškove vezane uz radnu ulogu. Tada umjesto da ljudi dobiju dostatnu socijalnu pomoć država ima neprimjerno i nepotrebno visoke troškove „socijalnog i koruptivnog zapošljavanja”.

Grupe upravljačkih i organizacijskih procesa „nove poduzetničke kulture koju nameću moćni” su:
– digitalizacija koja će smanjiti broj potrebnih rukovoditelja za više desetaka postotaka, također i broj operativnih administrativnih zaposlenika/4,
– roboti koji mijenjaju ljude,
– nova generacija strojeva i alata koji smanjuju potrebne sati rada ljudi,
– nove tehnologije i novi proizvodi, koji istiskuju stare proizvodnje i usluge,
– novi modeli upravljanja i organizacije koji smanjuju broj zaposlenika i rukovoditelja te teže modelu „robot poduzeće”,
– nova podjela rada između poduzetnika i kupaca koji smanjuju radno vrijeme poduzetnika,
– nova podjela resursa između zaposlenika i poduzeća koji smanjuju troškove i rizik poduzetnika.

Novi gubitci države
Iznosi nadolazećih gubitaka države (privatnog i javnog sektora) zbog procesa „nove poduzetničke kulture koju nameću moćniji” će se mjeriti milijardama kuna godišnje i povećavati.

Potrebne procese koji bi trebali nadomjestiti gubitke izazvane procesima „nove poduzetničke kulture …..” vlast ne kreira, a što je po državu opasno?

Negativne posljedice su izvjesne, a rizici nastavka sveukupne degradacije/5
države i građana su do 2030. godine veliki

_____________________________________

1 Institucije JS su zaostale i upravljački i organizacijski i u potrebnom znanju, nisu organizacijski umrežene, imaju nisku operativnu učinkovitost, rade prema starim konceptim upravljanja pa nije za očekivati da će se uspjeti poboljšati bez interventnog restrukturiranja do 2030.

2 Karakteristike su određene usporedbom ustrojstvenih akata institucije i modela akata institucije koja posluje racionalno, uz visoku kvalitetu javne usluge pod stručnim upravljačkim i organizacijskim kriterijima, transparentno i uz razinu HW i SW koja odgovara tržištu posljednjih pet godina. Usporedbom koncepta sadašnje organizacije i modela racionalne organizacije za svaku državnu instituciju može se izračunati točan gubitak resursa u odnosu na postavljenu strategiju institucije.

3 To se dešava i u državama inozemnih poduzetnika. Naš javni sektor u upravljačkom dijelu jako kasni u razvoju, a u operativnom dijelu kasni nešto manje.

4 Administrativni zaposlenici rade pretežito s e-dokumentima, a u zaostalim organizacijama s papirnatim.

5 Degradacija životnog i javnog standarda ( posebice mirovina, zdravstvenih usluga i obrazovanja) pa sig5urnosti, prostora i emocionalnih doživljaja)