Zakon o hrvatskoj narodnoj banci (Narodne novine 75/2008, 54/2013, 47/2020) „Cilj Hrvatske narodne banke, članak 3., kaže „Cilj Hrvatske narodne banke je održavanje stabilnosti cijena.”
Godina 2022. veljača
HNB: Inflacija potrošačkih cijena potkraj 2021. znatno se povećala i posljedica je faktora:
– povećanja uvezene inflacije ( rast cijena sirovina i industrijskih proizvoda na svjetskom tržištu),
-povećanja domaće osobne potrošnje, što je potaknulo proizvođače i trgovce da porast troškova prevale na kupce,
– i statističkih razloga, – činjenice da se tekuće cijene uspoređuju s cijenama godinu dana prije, (kraj 2020.) , a koje su bile manje zbog tržišnih poremećaja uzrokovanih pandemijom i zatvaranjem gospodarstava.
Godina 2022. prosinac
HNB: Ove godine BDP mogao bi realno porasti za 6,3 posto, a u 2023. za 1,4 posto.
Inflacija bi mogla nakon ovogodišnjih 10,5 posto u idućoj godini usporiti na 7,5 posto.
Kontekst podataka i interpretacije zbivanja od HNB-a
Institucija zadužena za stabilnost cijena planira veliko povećanje cijena? Sedam i pol postotno povećanje se odnosi na osnovicu s kraja 2022. koja je velika.
Istovremeno HNB ne navodi koja će sredstva poduzeti da cijene učini stabilnim?
Znači li to da priznaje da stabilnost ne može čuvati?
– Jedno je načelno tumačiti razloge zašto se inflacija zbiva, to se može činiti prisjećanjem na udžbenike iz srednje škole. No ne smije se ništa zaboraviti niti pogrešno rangirati utjecaj.
– Intelektualno nezahtjevno je nabrajati razloge zašto se inflacija zbiva, a intelektualno zahtjevno i stručno je kvantificirati razloge i svaki razlog dokazati.
– Institucija bi svakako morala navesti sve što je poduzimala da se ostvari cilj iz zakona u 2022. stabilnost cijena i kako je to i s kojim sredstvom uspjela. Inače se djelovanje institucije svodi na ulogu komentatora umjesto na kreatora i izvršitelja monetarne i devizne javne politike.
Sadržina izjave neke institucije ukazuje na njenu upravljačku kvalitetu.
Jesu li neki udžbenički razlozi zaboravljeni ili oni nisu utjecali uopće?
Među udžbeničkim razlozima inflacije su uz ostale:
– povećanje cijena usluge banaka i drugih poduzetnika veće od povećanje cijena njihovih inputa,
– apsolutno povećanje poreza i trošarina nastalo zbog povećanja cijena uvozne robe,
– propust ili zakašnjelo djelovanje institucije koja nije koristila moguća sredstva u borbi protiv inflacije,
– nemogućnost utjecaja HNB na neke procese koji stimuliraju inflaciju,
– utjecaj gotovo nepromjenjivog tečaja kune prema euru.
-….
– Je li HNB vodio računa kako će se dio novca koji su građani držali „kod kuće” ući u potrošnju da se izbjegne njegova vidljivost državnim institucijama i s kojim sredstvima je postupio?
Može li institucija uopće ostvarivati svoju svrhu – stabilnost cijena u intenzivno mjenjajućim okolnostima?
Malo gospodarstvo s niskom kupovnom moći, niskog stupnja konkurentnosti (prodaje se odvija, ali su plaće niske, ekonomika malog obujma,…), zavisno gospodarstvo od gospodarstava drugih država, gospodarstvo izloženo lošem javnom sektoru i korumpiranosti je osjetljivo na utjecaje izvana.
To znači da HNB dijelom objektivno nije u mogućnosti ostvarivati cilj – stabilnosti cijena pa se postavlja pitanje što je onda u razdoblju intenzivnih promjena prva njena svrha (zadaća)?
O svojim subjektivnim karakteristikama i kvaliteti upravljanja te njihovim utjecajima na inflaciju HNB ne govori.
Razlika „zadaće” i „zadatka” u stručnom jeziku upravljanja
Zakon o hrvatskoj narodnoj banci, Zadaci Hrvatske narodne banke, članak 4.kaže:
Hrvatska narodna banka je samostalna i neovisna u okviru Ustava i zakona u cjelokupnosti poslova iz svoje nadležnosti, što se osobito očituje u: – utvrđivanju i provođenju monetarne i devizne politike,…
Zadaća je trajno (uvjetno) obavljanje istovrsnih zadataka s propisanim načinom rada i odlučivanja.
Monetarna politika je javna politika, ona je dugoročna je tako pretežito riječ o zadaćama, a ne zadatcima. Dakle, zakon koristi pogrešnu stručnu riječ!
Zakon o hrvatskoj narodnoj banci, POSLOVANJE HRVATSKE NARODNE BANKE, MONETARNA I DEVIZNA POLITIKA, Nadležnost i ovlasti za provođenje monetarne i devizne politike, članak 9.
(1) Hrvatska narodna banka utvrđuje i provodi monetarnu i deviznu politiku u Republici Hrvatskoj.
(2) Na temelju ovlasti iz stavka 1. ovoga članka HNB može, radi ostvarivanja utvrđene monetarne i devizne politike, odrediti mjere i instrumente koji su joj potrebni za reguliranje kreditne aktivnosti i likvidnosti kreditnih institucija i za reguliranje količine novca u opticaju te donositi mjere u vezi s kamatnim stopama i tečajem domaće valute.
Što je HNB učinila, a što je propustila učiniti da bi umanjila inflaciju prema tom članku?
Kao i uvijek odgovor je u analizi strukture sadržine koju neka institucija daje na uvid javnosti i koja se uobičajeno radi loše.