Svrhe sustava za radne odnose
Svrhe su:
– što manje administracije (rada i troškova) u javnom sektoru, kod pravnih entiteta i kod građana,
– velika pravna sigurnost svih aktera (bez sudskih postupaka te nevolja građana i entiteta),
– urednost, uvid u vremenu o događanju i stanjima, pouzdanost evidencija (porezne, mirovinske, zdravstvene, socijalne, privredne),
– sustav u odnosu na postojeći nedemokratski povećava znatno konkurentnost pravnih entiteta i blagostanje građana direktno.

Načela sustava radnih odnosa
– Modeli zapošljavanja na neodređeno i određeno ne postoje.
– Država smatra svakog građana koji stiče dohodak poduzetnikom poput pravnog entiteta.
– Država vjeruje da je pravni entitet u prednosti što se tiče znanja od građana te da mora u korist građana intervenirati.
– Građani u obvezi prema državi i zaposlenici javnog sektora u obvezima prema građanima će imati jednake rokove, kvalitetu rada i sankcije za neizvršenje.
– Ukida se pravni entitet „fizička osoba” koji se u pravima izjednačuje s entitetom d.o.o., a knjigovodstvena evidencija mu se pojednostavljuje te mu se stavlja na raspolaganje administrativni sustav u „oblaku” uz daljinsku samoobuku.
– Svaki građanin može ponuditi državi da će raditi za manju plaću ili obaviti više posla za istu plaću za bilo koje mjesto u javnom sektoru,
– Svi građani u javnom sektoru imaju jednaka prava u radnim odnosima, osim prihoda.
– Uprave javnih institucija poduzeća će se birati preko burze na kojoj će se licitirati najbolji planirani rezultati i provjeravati sredstva i to preko standardiziranih ugovora s upravama u kojima će osnovni dio biti izvršenje kvantificiranih ciljeva.

Važno sredstvo sustava
Postoji tipski Ugovor o suradnji građana i pravnog entiteta kojeg samo država donosi putem zakona i koji se ne može mijenjati. Potpisnici ugovora mogu dodavati i mijenjati samo Posebni dio ugovora dogovorno.
Za mijenjanje tipskog ugovora je predviđena velika kazna. Ugovor ima dvadesetak stranica A4 formata veličina fonta 12.

Evidencija Ugovora (baza) se nalazi na državnom „oblaku”, a sa šiframa pristupa i ovlastima u korištenju evidencije raspolažu obje strane ugovora. Tamo se nalaze tekst tipskog ugovora, obrazac svake strane za pristupanje ugovoru, obrazac Posebnog ugovora u svi obrasci za rješavanje raznih situacija u radnim odnosima.

Praksa u demokraciji
Početak ugovora
Građanin i pravni entitet potpisuju ugovor on line. Ako druga strana ne „potpiše” ugovor u roku 24 sata ugovor se smatra nevažećim. Ako druga strana ne podigne tužbu u roku sedam dana od prvog unosa podataka ugovor se iz evidencije u radu, prebacuje u evidenciju arhiviranih.

Poseban dio ugovora o radu koji ispunjava pravni entitet temeljem dogovora s građanom, a kojeg građanin nezavisno i odvojeno potvrđuje sadrži:
– šifru ugovora,
– podatke građana i pravnog entiteta,
te osnovne podatke dogovora primjerice
– taksativno sve zadaće zaposlenika,
– taksativno sve ovlasti zaposlenika,
– podatke o pravima građana za korištenje dana koji su plaćeni, ali radnik ne mora biti na poslu,
– popis svih novčanih i nenovčanih davanja pravnog entiteta građanima.,
-….

Zadaće i ovlasti se određuju prema Bazi zadaća i ovlasti određenih od države uz mogućnost dodatka novih zadaća pri čemu građani i pravni entiteti imaju pravo prijedloga.

Minimume prava građana određuje država.
Država određuje da pravni entitet mora uplatiti od neto plaće građana osiguranje za nezaposlenost i to na podračun građana za tu namjenu, a s kojeg je dozvoljeno uzimanje samo za trajanja nezaposlenosti.

Završetak ugovora
Ugovor se može prekinuti zadnji radni dan u mjesecu s pismenim zakonski određenim obrazloženjem koje se sudski ne može osporavati, ali država može odrediti kaznu pravnom entitetu i novac proslijediti građanu ako to entitet učini protivno objavljenim pravilima (primjerice ne ispuni potrebne e-obrasce)
Poslodavac može zabraniti dolazak na posao građanu ako mu je upisao otkaz u državnu evidenciju te o tome također unijeti propisane podatke ali mora građaninu splatiti plaću do zadnjeg radnog dana u mjesecu.