Stupanj nerazvijenosti ustrojstva javnog sektora (JS)
Ustrojstvo javnog sektora u 2023. se nalazi u prethistoriji stručnosti upravljanja i organizacije. Niska je kvaliteta javne usluge, javne usluge su malog obujma, kvalitetne javne usluge izostaju, veliki su troškovi, ročnost je prekasna, brojne operativne pogreške na štetu građana i poduzetnika, …..
Postoje nepotrebne institucije, nedostaju potrebne institucije, mnoge ne ostvaruju svoje svrhe ili ih ostvaruju djelomično, koriste se loši organizacijski modeli institucija i organizacijski procesi, kvaliteta rada i učinkovitost rada se ne planiraju, praksa rada je loša, postoje nepotrebne organizacijske jedinice, nepotrebne radne uloge zaposlenika, izmišljaju se uloge savjetnika i koordinatora koji te poslove ne rade,…….
Nedostaju osnovni upravljački alati: metode javne politike, projektno upravljanje, kalkulacije troškova pojedinih javnih usluga (koliko košta izdavanje jedne vozačke dozvole, ne koliko se izdavanje naplaćuje od građana), do pogrešne strukture računovodstvenog planiranja i izvještavanja institucija i vlade.

U upravljačko administrativnom dijelu JS gubi se najmanje 50% resursa zbog viška i nepotrebnog rada, prevelikih plaća za rad zaposlenika, rada mnogo manje konkurentnog od tržišnog.
U operativnom radnom dijelu JS nedostaje zaposlenika (doktori, sestre, odgajatelji u vrtićima, skrb za starije,…). Što se tiče prihoda proračuna i povećanja javnog standarda građana gubi se također mnogo i to svake godine.
U desetljećima postojanja ovog društvenog sustava zbog toga je izgubljeno više godišnjih proračuna države.

Čini se da državni dužnosnici vjeruju da su organizacijske odluke koje prezentiraju u zakonima slobodne od načela i pravila struka upravljanja i organizacije budući da im zakoni koji određuju njihove zadaće, ovlasti i odgovornosti to omogućavaju.
No sloboda mišljenja (odlučivanje suprotno stručnom) u slučajevima kad treba primjenjivati organizacijsko znanje koje prvenstveno razmišlja o sekundama rada, ergonomiji i uklanjanju rada iz poslovnih procesa uništava resurse i sprječava da se oni koriste za dobrobit građana.
Zakoni su u dijelu o organizaciji institucija previše općeniti i loše napisani, statuti umjesto da razrađuju zadaće zakona prepisuju zadaće iz zakona. Pravilnici o organizaciji koji su za nabrajanje vršnih zadaća institucije nepotrebni nedovoljno zadaće razrađuju u podzadaće, a uloge zaposlenika pogotovo upravljačkih su često nepotpune i nejasne.
Načini organizacije JS i pojedinih institucija javnog mogu biti sredstva razvoja države ali i sredstva sprječavanja razvoja države te siromašenja građana.
Dovoljno je pogledati naše zakone o institucijama i njihove statute da se vide organizacijske greške i nedovoljna odgovornost upravitelja za njihov rad.

Je li ustrojstvo JS sukladno demokratskom društvenom uređenju?
Neka osnovna, a zanemarena pitanja državnog uređenja, a čija je razrada izostala iz javnih politika i organizacije institucija su:
– koje će poslove obavljati država, a koje privatni sektor,
– koliko država može nametati građanima i poduzetnicima da privatnom sektoru plaćaju usluge te da im raznim zakonima i aktima načinima određuju cijene tih usluga, (procesi uništavanja slobodnog tržišta)
– tko će imati monopol nad informacijama o novcu građana i poduzetnika javni ili privatni sektor.
-…
Primjerice računovodstvena platforma slična koncepciji UBERA kojoj bi vlasnik bila država, koja bi razvoj računalnih programa za računovodstvo s otvorenim kodom kupovala javnim natječajima,
a koja bi upravljanje platformom radila sama, ali prema standardima rada međunarodne konkurentnosti može smanjiti troškove računovodstva brojnih poduzetnika najmanje za dvije trećine.
Porezni sustav utemeljen na načelu da poštuje minimalni utrošak radnog vrijeme poduzetnika za izvještavanje poreznih vlasti bi dodatno smanjio troškove računovodstva poduzetnika.

Ustrojstvo JS je u trendu degradacije, smanjenja konkurentne sposobnost upravljanja državom pa je izvjesno smanjenje blagostanja građana

a) SDK je trebalo nastaviti razvijati
SDK je institucija iz bivšeg društvenog sustava koja je neko razdoblje radila i u ovoj državi.
Bila je zadužena za obavljanje platnog prometa poduzetnika i građana te upravljanjem bazom podataka tih transakcija. Njena svrha, informacijska infrastruktura i design informacijskog sustava su bili visoko razvijeni organizacijski oblik potreban za upravljanje državom i s najmanjim troškovima za građane i to u svijetu.
SDK se nije dostatno koristila u upravljanju državom, a sporo se razvijala za potrebe upravljanja državom u korist blagostanja građana, smanjujući nepotrebne administrativne troškove da bi novac mogao ostati za mirovine ili drugo. Njen razvoj doveo bi do smanjenja administrativne zaposlenosti od carine, porezne uprave, mirovinskog i zdravstvenog fonda, statističkog zavoda te drugih institucija.
Omogućio bi integrirano upravljanje državom vladi s mnogo ranijim saznanjima o brojnim pokazateljima upravljanja.No to režimi ne žele.
Kvaliteta usluge SDK je negdje bila dobra, a negdje loša ovisno o rukovoditeljima poslovnica, a svakako je imala prevelik broj zaposlenika. Tad je telefonskom uplatom novac mogao biti u sat vremena prenesen primatelju bilo gdje u zemlji. To banke više desetljeća uz razvijen internet nisu činile da bi zarađivale na štetu usporavanja platnog prometa.
Dakle, SDK je raspolagao svim potrebnim resursima da obavlja poslove REGOSA.
U višoj fazi razvoja SDK bi to mogao činiti čak i bez R-S i R-sm obrazaca, odnosno bez JOPPD, dakle bez dodatnog i nepotrebnog rada za poduzetnike, ali naravno uz promjenu sustava šifri i organizacijskih procesa.
Trošak poreznog sustava je mnogo veći od iznosa prikupljenog poreza i to za trošak platnog prometa, trošak rada i resursa za obračun poreza kod poduzetnika, trošak porezne organizacije u JS te trošak alikvotnog dijela kredita koji uzima poduzetnik. O tom nema objavljenih podataka pa se može raditi i baš suprotno od pravila struke.

b) Glupost tvrdnji o ukinuću Fine i što kazuju organizacijske metode mjerenja koristi
1. Tvrdnja da SDK i njenog pravnog slijednika, Finu treba ukinuti jer takvu instituciju nema niti jedna država je toliko glupa koliko i tvrdnja da se trebamo odreći naše obale Jadrana jer ju nema niti jedna država.
Za tkz. države koje sebe smatraju demokratskim za upravljanje državom institucije poput SDK se ne grade jer neki sprječavaju njeno nastajanje koje bi im mnogo smanjile prihode.
Stručni zaključci o organizacijskom procesu neke institucije i odnosa između institucija uvijek moraju sadržavati broj sekundi ljudskog rada po jednoj organizacijskoj transakciji neke vrste, te troškove transakcije. Naravno, oni koji zahtijevaju ukinuće Fine nemaju takve računice.

2. Tvrdnja da je prirodno da banke obavljaju poslove platnog prometa je glupa jer svaku organizaciju privatnog sektora su izmislili ljudi zbog njihovih interesa, a ne država u korist građana.
Inače uz praćenje standarda rada i njihovu komparaciju s drugim akterima zasigurno je da bi troškovi transakcija u platnom prometu ili jeftiniji kad bi ga obavljala Fina.
U naknadi za naplatu usluge transakcije tad ne bi bila dobit banaka, troškovi visokih plaća upravitelja, troškovi luksuznih lokacija, troškovi više informatičkih sustava banaka pa bi naknada platnog prometa bila mnogo jeftinija.
Svako zaključivanje o tome kako zadaće u instituciji i između institucija trebaju biti strukturirane bez analiza svrhe, broja sekundi rada i novčanih i drugih troškova su nestručne i glupave.
Elaborate o tome kod osnivanja institucija nismo vidjeli nikada.

c) Središnji registar osiguranika i FINA
Zakon kaže da REGOS posluje s podatcima osiguranika mirovinskih fondova, da mora imati evidencije podataka, izvještavati Vladu i one koje vlada odredi i to određuje sa skoro tridesetak loše određenih i grupiranih zadaća.
zakon o financijskoj agenciji iz 2001., članak 3. “(1) Agencija obavlja poslove:
– informatičko tehnološke podrške radu sustava državne riznice,
– informatičko tehnološke podrške sustavu prikupljanja javnih prihoda,
– informatičko tehnološke podrške REGOS-u (prijama i kontrole naloga za plaćanje vezanih uz RS obrazac, uparivanja podataka zajedno sa REGOS-om, s podatcima na nalozima za plaćanje javnih davanja, dostave naloga za plaćanje po izvršenom usklađivanju na izvršenje u ovlaštenu organizaciju za obavljanje platnog prometa u kojoj se vodi račun platitelja),
– informatičko-tehnološke podrške drugim registrima osiguranika,
– ……”
Portal FINE kaže da se u FINI može: odabrati i promijeniti obvezno mirovinsko društvo i kategorija mirovinskog fonda, tražiti izvješća o članstvu u II. Stupu, dati izjavu o vrsti mirovine te
podnijeti obrasce , preuzeti izvješća o statusu predanih obrazaca i uplata te provjeriti članstvo u II. Stupu.
Dakle sve upućuje da je riječ o agenciji koja treba objedinjavati sve podatke financijske i druge naravi za potrebe državnih institucija, upravo ono za što je osmišljena SDK.
Obrazac JOPPD od 2014.
Izvješće o primicima, porezu na dohodak i prirezu te doprinosima za obvezna osiguranja na dan____ sadrži oporezive primitke, primitke koji se ne smatraju dohotkom, neoporezive primitke na posao te ostale naknade i nagrade do propisanih neoporezivih iznosa. Obrazac ima opće podatke o poduzeću, sumarni dio uplata institucijama te podatke obveze državi po svakom zaposleniku za svaki mjesec. Kontrolira se sukladnost obračuna i uplata.
Razlog uvođenja obrasca je smanjenje troškova i osnova za dodjelu prava, naknada i drugo temeljem zakonskih propisa.
Primjenom Obrasca JOPPD više se ne primjenjuju obrasci ID, IDD, IDD-1, ID-1 i R-Sm.
Odustajanje od obrazaca zbog smanjenja troškova zapravo je dokaz uklanjanja pogrešno oblikovanih organizacijskih procesa prikupljanja podataka.
Kad je platni promet omogućen i bankama (izmješten od SDK) tad su državni upravljači pogrešno vjerovali se javila potreba da upravljanje podatcima preda drugoj instituciji Regosu koju su nepotrebno osnovali. Ili su to učinili iz drugih razloga. To je stvorilo nepotrebni trošak države i nepotrebni trošak poduzetnika koji su morali raditi nepotrebne obrasce i koje će morati raditi i dalje.

Odvojenost informatičkog hardvera i računalnog rada obrade podataka od intelektualnog rada upravljanja i oblikovanja javnih politika je nepotrebna jer intelektualni rad za Regos je jednostavan, niskog stupnja složenosti i zahtjevnosti.

Stoga poslovi Regosa bi morali biti jedna organizacijska jedinica Fine, a ne
samostalna institucija jer to nepotrebno povećava troškove JS.
U Regosu radi sedamdesetak zaposlenika što je mnogo više od potrebnog kad bi bili dio Fine.

Ovdje nije riječ o „političkoj odluci”, ma što to značilo, jer takav pojam u pravnom sustavu upravljanja državom ne postoji.
Riječ je o stručnoj odluci koja se mora donijeti jer je u korist građana.