Zakon i pitanja
Zakon o minimalnoj plaći, čl.3 kaže „Ministar (nadležan za rad) će, imajući u vidu povećanje udjela minimalne plaće u prosječnoj bruto plaći isplaćenoj u pravnim osobama od siječnja do srpnja tekuće godine, uzimajući u obzir inflaciju, kretanje plaća, kretanje nezaposlenosti i zaposlenosti, demografska kretanja te ukupno stanje gospodarstva, a posebnu pozornost posvećujući djelatnostima s niskim plaćama i ugroženim skupinama zaposlenih, nakon konzultacija sa socijalnim partnerima, Vladi RH predložiti visinu minimalne plaće.” NN 118/2018
Izdvojimo samo neke teme o tome.
1. Iz strukture varijabli (podcrtane) temeljem kojih se određuje iznos minimalne plaće izostavljeni su troškovi života i kupovna moć, dvije najvažnije varijable za uređenje društvenih odnosa?
Što je s dostojanstvenim dohodkom? Što je sa socijalnom državom? U ustavu su obje kategorije, a u Zakonu o minimalnoj plaći se ne spominju? To pokreće pitanje kakvo je državno uređenje.
2. Ukupno stanje gospodarstva – što je to? Koji indikatori će to pokazivati?
3. Kako se povećava minimalna plaća, manje od inflacije, jednako kao inflacija, više od inflacije?
4. Kako i koliko je odlazak više stotina tisuća građana na rad u inozemstvo (demografska kretanje) utjecao na iznos minimalne plaće?
5. Zašto se minimalna plaća koja se uglavnom odnosi na zaposlenike privatnog sektora ne bi određivala prema prosjeku minimalnih plaća u javnom sektoru, primerice 20% najmanjih plaća?
Načela ravnopravnosti i poštenih odnosa spram svih građana kod određivanja minimalne plaće su izostavljena u Zakonu.
6. Država koja:
– ima visoke poreze na dohodak direktno smanjuje iznos dohodka koji prima zaposlenik,
– u potrošnji ima visoke poreze (PDV i drugo) direktno smanjuje kupovnu moć građana.
A onda država još i loše određuje minimalnu plaću.
7. Da bi sačuvala konkurentnost poslodavca u industrijama koji ostvarju niže dobiti država može intervenirati na brojne načine. Ne mora se konkurentnost poslodavca održavati uz pomoć određenja premalih minimalnih plaća. Država može raditi na smanjenju troškova koje poslodavac ima zbog njene regulacije i drugog.
8. Vlada nije postavila donju granicu ispod koje minimalna plaća ne smije biti, primjerice 80 posto medijalne neto plaće.
9. Mora li se minimalna plaća povećavati više, manje ili jednako povećanju prosjećne/medijalne plaće?
Nameće se zaključak da je rpostojeća egulacija određivanja minimalne plaće upitna s više aspekata od pravnog, ekonomskog, etičkog,..

Stanje 2022.
Minimalna neto plaća za 2022. je 3.750 kuna, a prima ju oko 51000 zaposlenih. To je povećanje za 10,3 posto prema 2021.. Sramotno je da je to je prvi put da je minimalna plaća određuje iznad 50 posto prosječne neto plaće.  Prije 5 godina minimalna plaća iznosila 38 posto prosječne neto plaće.

Prijedlog uredbe o visini minimalne plaće za 2022. godinu, odnosno struktura njegova obrazloženja ne prati strukturu varijabli koju određuje zakon. Moglo bi se tvrditi da je riječ o nezakonitom činu.
Nije vidljivo računanje prijedloga minimalne plaće pa nije moguća kontrola točnosti iznosa.
Ne može se provjeriti je li riječ o subjektivnom odlučivanju aktera koje kako znamo može biti i iracionano.

Kontekst određivanja iznosa minimalne plaće
Glupost da će povećanje minimalne plaće povećati broj nezaposlenih je više puta pobijena.
Imamo vlastiti primjer 2022., istraživanje u Seattlu,…

Trebaju li društvu poduzetničke forme koje isplaćuju neto plaće u iznosu manje od 1/3 dostojanstvene plaće, te nikakvu ili minimalnu dobit? Ne trebaju.

No, ako vlade nisu sposobne za postizanje državne konkurentnosti, posebice konkurentnosti javnog sektora onda održavaju loše strukture javnog i privatnog sektora s nisko dobitnim poduzetničkim formama i niskim dohodcima građana.